Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Jasmin Emrić smatra da institucije BiH, na osnovu naučne i stručne podloge koju su pripremile i koju izrađuju naučne, stručne i akademske organizacije u BiH, treba da pripreme pravovremeno tužbu prema međunarodnim pravosudnim institucijama, kako bi se osporila namjera Hrvatske da Centar za zbrinjavanje radioaktivnog i nuklearnog otpada izgradi na granici sa BiH.

Emrić je u razgovoru za Fenu kazao da je očekivao da će Sabor Republike Hrvatske usvojiti zakon kojim se uspostavlja Centar za zbrinjavanje radioaktivnog i nuklearnog otpada na lokaciji Trgovske gore, odnosno mikrolokaciji Čerkezovac, iz razloga što je Hrvatski sabor 1999. godine donio Program prostornog uređenja u kojem je ova lokacija preferentna i jedina lokacija za odlaganje radioaktivnog i nuklearnog otpada.

Strateški dokumenti

Napominje da su kasnije vlasti i nadležni organi Republike Hrvatske usvojili sve strateške dokumente koji su potrebni da se uspostavi Centar za zbrinjavanje radioaktivnog i nuklearnog otpada.

"Važno je napomenuti da je Strategijom zbrinjavanja radioaktivnog i nuklearnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva, koju je Hrvatski sabor također usvojio, predviđena lokacija Čerkezovac kao jedina lokacija za uspostavu i izgradnju centara. Ovim zakonom oni još dodatno definiraju zahvat centara, te legaliziraju postojeće građevinske objekte koji imaju građevinske dozvole, da su oni također sastavni dio tog centara", kazao je Emrić.

Dakle, dodao je on, Hrvatska ulazi u završnu fazu, da bi mogli izgraditi i preostali dio centara koji je potreban za skladištenje radioaktivnog i nuklearnog otpada, kao i radioaktivnog otpada koji će nastati razgradnjom Nuklearne elektrane Krško.

Trajna sigurnosna prijetnja

Emrić je istaknuo da će Bosna i Hercegovina, odnosno sjeverozapadni dio BiH biti pogođen prekograničnim negativnim utjecajima.

"Mi već sada trpimo te negativne utjecaje. Ovih 25 godina, koliko traje ova borba protiv odlagališta radioaktivnog i nuklearnog otpada, je također jedan velik utjecaj na stanovništvo u sjeverozapadnom dijelu BiH, jer je to jedna stalna i otvorena prijetnja da će se u ovom području gdje nema zagađivača u okolišu, gdje su razvojni projekti usmjereni na razvoj turizma i iskorištavanje prirodnih resursa tog područja, biti upitni kada se izgradi takvo jedno postrojenje koje je ustvari nuklearno postrojenje. To je jedna trajna sigurnosna prijetnja, koja u slučaju akcidenta može imati nesagledive posljedice", upozorava Emrić.

Prema njegovim riječima, radi se o objektu koji će imati značajne negativne utjecaje stotinama godina unaprijed.

Tužba međunarodnim pravosudnim institucijama

"Ne zna se koliko je to stotina godina, a što je najtragičnije, Bosna i Hercegovina kao treća strana nije imala nikakve benefite od rada Nuklearne elektrane Krško. Dakle, zbrinjavanje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško Hrvatska je organizirala na način da će najveći teret i najveće negativne utjecaje upravo imati stanovništvo koje živi u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine", naglasio je Emrić.

On je pozvao institucije BiH da, na osnovu naučne i stručne podloge koju su pripremile i koju izrađuju naučne, stručne i akademske organizacije u BiH, pripreme pravovremeno tužbu prema međunarodnim pravosudnim institucijama, u skladu sa ESPO konvencijom, Arhuskom konvencijom, te ostalim međunarodno-pravnim aktima, kako bi se osporila namjera Republike Hrvatske da ovo nuklearno postrojenje izgrade na granici s Bosnom i Hercegovinom, "gotovo u našim dvorištima".