Državni dužnosnici, Narodna banka Srbije pa i neovisni stručnjaci, inače kritični prema vlastima… svi ovih dana pokušavaju uvjeriti građane da nema potrebe prazniti dinarske račune i kupovati eure. No, koliko to vrijedi, pokazuje mala runda telefoniranja mjenjačnicama diljem zemlje, piše Deutsche Welle.

„Imamo petsto eura, ali morate doći u sljedećih nekoliko sati. Ne možemo vam ih zadržati duže“, kaže jedan mjenjač na Novom Beogradu. Jedan mjenjač u Kragujevcu mogao bi „skupiti“ dvije tisuće eura za nekoliko sati. „Tečaj je svugdje isti i teško ćete u cijelom Kragujevcu naći bolji“, kaže preko telefona.

Juriš na mjenjačnice počeo je prije desetak dana nakon što je predsjednik Aleksandar Vučić upozorio da bi američke sankcije protiv NIS-a mogle preliti i na sve banke koje posluju s naftnim gigantom. Pa i na Narodnu banku Srbije (NBS), koja za sada nastavlja poslovati s Naftnom industrijom Srbije (NIS).

NBS ukida proviziju mjenjačnicama

Narodna banka je, pak, sve svalila na napise u medijima i na društvenim mrežama koji su „stvarali paniku bez realne osnove“. Ponovili su da će, ako bude potrebno, prekinuti suradnju s NIS-om kako bi se sačuvao platni sustav Srbije.

No, panici je, čini se, pridonio i minimalni pad dinara od 0,2 posto u odnosu na euro, nakon što je tečaj godinama bio gotovo fiksiran. „Skok koji smo imali ovog prosinca najveće je pomicanje tečaja u ovoj godini, a vjerojatno i dulje. Stanje je trenutačno normalizirano i tečaj je stabilan posljednjih nekoliko dana“, kaže nam Borislav Brujić iz Udruženja mjenjača Srbije. Tvrdi da mjenjači imaju više eura nego što je dovoljno. Pozdravlja i odluku NBS-a da zabrani dodatnu proviziju. Novi srednji tečaj od srijede (17. decembra) iznosi 117,3615 dinara za euro.

Mjenjačnicama na raspolaganju ostaje odstupanje od srednjeg tečaja do najviše 1,25 posto – u toj margini traže svoju zaradu. No, više neće smjeti iznad toga naplaćivati ni jedan posto dodatne provizije. Time NBS namjerava spriječiti da građani euro plaćaju više od 120 dinara, što smatraju „psihološkom granicom“. Službeni srednji tečaj nije prešao tih 120 još od 2017. godine.

Živo sjećanje na devedesete

Još se ne zna u kojoj su mjeri građani povlačili novac s računa iz banaka te ga stavljali u slamarice i kakve će to posljedice imati. Bankar Vladimir Vasić za DW kaže da za paniku nije bilo pravih ekonomskih razloga. „Ali vidjeli smo kako djeluje ljudska psihologija“, kaže. „Informacije o NIS-u koje su ljudi dobili, bilo od državnih dužnosnika, bilo od oporbe, ali i pojedinih medija, stvorile su dojam da će se dogoditi nešto strašno. Kada to čuje običan čovjek, on razmišlja da je najbolje zamijeniti sav novac koji ima u eure, jer je to stabilna valuta.“

Ta vrsta panike nije zanemariva u zemlji u kojoj se dobar dio stanovništva sjeća hiperinflacije, dinara s bezbroj nula i sumnjivih tipova u kožnim jaknama koji na ulici u pola glasa nude devize. „To iskustvo trajno je oblikovalo nepovjerenje prema domaćoj valuti i institucijama“, priča Ivan Stanojević, docent političke ekonomije na Fakultetu političkih nauka u Beogradu.

„Ekonomsko ponašanje ljudi neodvojivo je od njihova psihološkog stanja i emocija. Kada Vučić sedmicama zastrašuje narod sankcijama, uništenjem bankarskog sektora i općim katastrofama, prirodno je da se ljudi osjećaju uplašeno“, dodaje on za DW.

A euro, dodaju naši sugovornici, uživa znatno veći ugled od dinara – gotovo kao nekada njemačka marka. Uostalom, u Srbiji se o nešto većim iznosima govori u eurima, u njima su indeksirani krediti i mnoge cijene.

Šta s NIS-om?

Ako za ovoliku paniku razloga nije bilo, za brige oko opskrbe naftom razlozi su ozbiljniji. Već sedamdesetak dana ni kap nije stigla naftovodom JANAF, a rafinerija u Pančevu prekinula je rad. Koliko je javnosti poznato, još uvijek nema dogovora ruske strane s nekim potencijalnim kupcem udjela NIS-a, a nema ni volje Washingtona da napravi izuzetak od sankcija.

Vučić je više puta natuknuo mogućnost srpskog preuzimanja NIS-a ako se ne bude imalo kud. U utorak (16. decembra) za sljedeće je sedmice najavio „važne vijesti“. „Nadam se dobrim vijestima za građane Srbije“, rekao je predsjednik.

Prethodno je Danom D proglasio 15. januara, no to nije prvi put da pompozno postavlja rokove dok se državi nad glavom nadvija manjak ili poskupljenje goriva, a potencijalno i zavrtanje plinske slavine ako dođe do nacionalizacije. „Svaka dva dana postavlja neke rokove, priča bezveze“, kaže reporteru DW-a radnik jedne NIS-ove benzinske postaje. Za sada, kaže, goriva ima i plaće su, kao i uvijek, redovne. „Ali što će dalje biti, vjeruj mi da znamo koliko i drugi ljudi koji čitaju novine.“

Ipak spasitelj?

Vučićeva vlast već se više od godinu dana suočava s masovnim nezadovoljstvom i prosvjedima te dobiva neočekivane udarce. Posljednji je odluka tvrtke Jareda Kushnera, Trumpova zeta, da odustane od gradnje stanova, hotela i kockarnice na mjestu Generalštaba. Uz to ide i najavljeni obračun s Tužiteljstvom za organizirani kriminal, ali i pad popularnosti vladajuće stranke, na što upućuju pojedina ispitivanja javnog mnijenja.

Zato politički ekonomist Stanojević vjeruje da vlasti ciljano stvaraju paniku. „Najjednostavniji odgovor jest da je panika potrebna samo Vučiću. Ako su ljudi u panici i strahu, on može glumiti spasitelja i rješavati krize koje je sam izazvao, kao u slučaju NIS-a, ili izmislio, kao u slučaju potencijalnog sloma finansijskog sistema“, dodaje on.

Ko baš ne može zauzdati paniku, ovih dana vjerovatno ulazi i u cjenkanje u mjenjačnicama. Jednog mjenjača u Novom Sadu pitali smo može li malo bolji tečaj ako se kupi petsto eura. „Ne može. Bolji tečaj dajemo sada samo na iznose veće od 4.000 eura“, kaže, kako prenosi Deutsche Welle.