Predstavnički dom Kongresa Sjedinjenih Američkih Država izglasao je Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, dokument koji donosi ozbiljne kritike na račun vlasti u Srbiji, posebno kada je riječ o stanju demokratije, izbornim procesima, raširenoj korupciji i odnosu prema opoziciji, civilnom društvu i mirnim protestima.

U zakonu se navodi da je demokratska situacija u Srbiji ocijenjena kao „ozbiljno zabrinjavajuća“, dok su izborni uslovi opisani kao nepravedni. Američki zakonodavci posebno problematiziraju narativ vlasti u kojem se opozicija, nevladine organizacije i demonstranti označavaju kao destabilizirajući faktor, upozoravajući da takav pristup može ugroziti sigurnost važnih dijelova društva.

Zakon je dio šireg Zakona o autorizaciji nacionalne sigurnosti (NDAA) za 2026. godinu. U Predstavničkom domu podržalo ga je 312 kongresmena, dok je protiv bilo 112. Nakon toga dokument je upućen Senatu, a potom ide na potpis predsjedniku SAD-a Donaldu Trumpu, iz čije je administracije već poručeno da će zakon biti potpisan.

Za razliku od ranijih političkih rezolucija, ovaj zakon ima obavezujući karakter i jasno propisuje djelovanje State Departmenta i Pentagona prema državama Zapadnog Balkana.

Srbija jedina direktno navedena

Među zemljama regiona, Srbija je jedina država koja se izričito spominje u tekstu zakona. Navodi se da su parlamentarni i lokalni izbori održani 17. decembra 2023. godine, kao i dešavanja nakon njih, izazvali ozbiljnu zabrinutost zbog narušenih demokratskih standarda.

Kongres se pritom poziva na konačni izvještaj OSCE-ove kancelarije ODIHR, u kojem su evidentirani brojni problemi – od proceduralnih nepravilnosti i gužvi na biračkim mjestima do kršenja tajnosti glasanja i slučajeva grupnog glasanja.

Korupcija kao ključna prijetnja regionu

U zakonu se dodatno ističe da su izjave srpskih zvaničnika o navodnim pokušajima destabilizacije vlasti od strane opozicije i civilnog sektora ocijenjene kao opasan politički narativ.

Zapadni Balkan je opisan kao regija od strateške važnosti za stabilnost Evrope, ali se kao jedna od najvećih prepreka razvoju navodi duboko ukorijenjena korupcija, uključujući i onu na najvišim nivoima vlasti.

Posebno se upozorava na politička okruženja s elementima autokratske kontrole, u kojima se, kako se navodi, šire dezinformacije koje podrivaju povjerenje u institucije i izborni integritet.

Mogućnost sankcija u roku od 90 dana

Jedna od najznačajnijih odredbi zakona odnosi se na sankcije. Predviđeno je da predsjednik SAD-a, najkasnije u roku od 90 dana od stupanja zakona na snagu, uvede mjere protiv svih stranih lica za koja se utvrdi da su bila uključena u korupciju povezanu sa Zapadnim Balkanom.

Sankcije se mogu odnositi na sadašnje i bivše državne zvaničnike, kao i na osobe koje ugrožavaju mir, stabilnost i demokratske procese u regionu ili su odgovorne za teška kršenja ljudskih prava. One mogu uključivati zamrzavanje imovine i zabranu ulaska u SAD.

Istovremeno, američki državni sekretar obavezan je pokrenuti posebnu inicijativu za borbu protiv korupcije, koja će uključivati tehničku pomoć, obuke i jačanje institucija, posebno u oblasti pravosuđa, nadzora izbora i javnih nabavki.