Međutim, svaki dogovor koji bi nagradio rusku agresiju i legalizirao promjene granica silom mogao bi imati ozbiljne posljedice ne samo po Ukrajinu nego i po Zapadni Balkan, piše u kolumni Engjellushe Morina, viša saradnica za politiku u Programu evropske sigurnosti pri Evropskom vijeću za vanjske odnose.

Ukrajinci od 2014. godine brane svoju suverenost od ruske agresije, dok Evropska unija i većina susjeda, uključujući zemlje Zapadnog Balkana, zagovaraju pravedan i trajan mir kao konačni cilj.

Pred kraj 2025. godine intenziviraju se pokušaji da se postigne sporazum uz američko posredovanje. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski odbija pritiske da prepusti dodatnu teritoriju Rusiji, dok Vladimir Putin ne pristaje na kompromis kada je riječ o okupiranim područjima. Svaki sporazum koji bi legalizirao nasilno mijenjanje granica mogao bi dodatno destabilizirati Ukrajinu i otvoriti opasne presedane na Zapadnom Balkanu, gdje su EU i SAD više od 25 godina ulagali napore u očuvanje mira, navodi se u tekstu objavljenom na stanici Evropskog vijeća za vanjske odnose.

Ako Rusija "pobijedi" u Ukrajini i dobije dodatnu teritoriju, Zapadni Balkan bi se mogao suočiti s ozbiljnim problemima. U tom scenariju Srbija bi mogla biti ohrabrena da ponovo otvori pitanje sjevera Kosova ili da dodatno pojača pritiske u vezi s Republikom Srpskom, entitetom u Bosni i Hercegovini, i njenim eventualnim priključenjem Srbiji. Nasuprot tome, čvrst stav EU da se takvi dogovori ne dopuštaju mogao bi ojačati izglede za stabilan mir u regionu, smatra Morina.

Ukrajinski otpor i opasni presedani

Zelenski ostaje odlučan: Ukrajina neće prepustiti više teritorije Rusiji. Američki pritisci rastu, ali njegov stav je u skladu s međunarodnim pravom – granice se ne smiju mijenjati silom. Međutim, kako globalni poredak slabi, slabe i demokratske norme. Pregovori se sve manje oslanjaju na međunarodno pravo, a sve više na političke kalkulacije.

Američko odstupanje od međunarodnih pravila moglo bi izazvati lančane reakcije u osjetljivim državama poput Moldavije i Gruzije, ali i u regionima sa neriješenim sporovima, posebno na Zapadnom Balkanu. To se posebno odnosi na odnose Kosova i Srbije i krizno područje na sjeveru Kosova, mišljenja je autorica analize.

EU vodi proces normalizacije odnosa između Kosova i Srbije, ali svaka američka tolerancija na rusko teritorijalno proširenje ili eventualne poteze predsjednika Donalda Trumpa koji bi mogli podgrijati tenzije u regionu, mogla bi ohrabriti Beograd da pokuša promijeniti realnost na terenu.

Amerika mijenja pristup

SAD su decenijama bile ključni faktor mira na Balkanu, ali aktuelna administracija mijenja pristup, stavljajući naglasak na ekonomske interese i "komercijalnu diplomatiju". Trump nastoji da se predstavi kao globalni "mirotvorac", ali njegova politika prema Ukrajini i odnos prema regionu nose opasne rizike.

Već ranije je njegova administracija promovisala ideju razmjene teritorija između Kosova i Srbije, koja je srećom propala. Ipak, sjever Kosova i dalje ostaje nestabilna tačka, a normalizacija odnosa blokirana, piše Morina.

EU mora preuzeti odgovornost

Rješenje zahtijeva snažno i dugotrajno međunarodno prisustvo, uz ostanak NATO snaga u Kosovu. EU ostaje ključni akter, ali njen podijeljeni pristup i nedovoljno angažovanje otvaraju prostor za nestabilnost. Primjer iz septembra 2023. godine i napad u Banjskoj pokazuje koliko je situacija krhka.

Ako pregovori o miru rezultiraju ustupanjem ukrajinske teritorije, posljedice bi se direktno odrazile na Kosovo, posebno njegov sjever, ali i na cijeli Zapadni Balkan. EU mora zadržati kredibilitet proširenja, ulagati u sigurnost regiona i zadržati politički autoritet.

Ako Zelenski popusti, a Putin profitira, to bi moglo ugroziti demokratiju u istočnoj Evropi i dovesti u pitanje sigurnost cijele Evrope, zaključuje se u članku Evropskog vijeća za vanjske odnose.

Izvor: Vijesti.ba