Izraelski premijer Benjamin Netanyahu saopćio je u srijedu da je odobrio sporazum o isporuci prirodnog gasa Egiptu, koji je opisao kao „najveći ikada“ energetski ugovor u historiji Izraela. Prema njegovim riječima, očekivani prihod za izraelski državni budžet iznosit će 58 milijardi šekela, odnosno gotovo 18 milijardi američkih dolara, dok ukupna vrijednost ugovora doseže 112 milijardi šekela, približno 34,6 milijardi dolara. Sporazum predviđa dugoročnu isporuku izraelskog gasa Egiptu do 2040. godine i dio je šire strategije Tel Aviva da se pozicionira kao ključni energetski izvoznik u istočnom Mediteranu, piše Haaretz.

Ugovor uključuje američku energetsku kompaniju Chevron, koja upravlja velikim plinskim poljima u izraelskom priobalju, kao i izraelske kompanije Ratio i NewMed Energy. Gas će dolaziti iz ležišta Leviathan, jednog od najvećih plinskih rezervoara u regiji, koji već godinama predstavlja temelj izraelskih energetskih ambicija. Novi sporazum značajno proširuje postojeći dogovor s kompanijom Blue Ocean Energy, preko koje se izraelski gas već isporučuje egipatskom tržištu.

Prema novim uvjetima, Leviathan će isporučiti oko 130 milijardi kubnih metara prirodnog gasa, više nego dvostruko u odnosu na ranije ugovorenu količinu od 60 milijardi kubnih metara, čiji je rok važenja isticao krajem ove decenije. Isporuke su planirane do 2040. godine ili dok se ne ispuni ugovoreni obim. Ugovor također propisuje da vlasnici ležišta dio gasa moraju prodavati putem kratkoročnih ugovora po cijenama koje ne smiju biti više od onih definiranih dugoročnim ugovorima.

Netanyahu je naglasio da će sporazum dodatno učvrstiti položaj Izraela kao „energetske sile“ i doprinijeti stabilizaciji odnosa u regiji. Prema procjenama izraelske vlade, oko pola milijarde šekela, odnosno približno 155 miliona dolara, slijevat će se u državni budžet tokom prve četiri godine primjene ugovora. Kako su naveli iz kabineta premijera, kompanije uključene u projekat ulažu „ogromna sredstva“ u razvoj infrastrukture, proširenje plinovoda i prateće projekte, a prihodi za državu bi u narednim godinama mogli porasti na oko šest milijardi šekela godišnje. Ta sredstva, prema zvaničnim izjavama, trebala bi biti usmjerena u obrazovanje, zdravstvo, infrastrukturu i sigurnost.

Sporazum dolazi u osjetljivom političkom trenutku, obilježenom ratom u Gazi i brojnim tenzijama između Izraela i Egipta, uključujući sporove oko graničnog prelaza Rafah. Istovremeno, vode se napori da se organizira susret Netanyahua i egipatskog predsjednika Abdela Fattaha el-Sisija. Diplomatski izvori navode da su Sjedinjene Američke Države snažno podržale ovaj energetski dogovor i vršile pritisak na Netanyahua da ga konačno odobri nakon višemjesečnih odgađanja.

Ipak, unutar Izraela sporazum je izazvao i zabrinutost. Postoji strah da bi povećani izvoz mogao dovesti do rasta cijena gasa i električne energije na domaćem tržištu te ugroziti dugoročnu energetsku sigurnost zemlje. Međuresorno tijelo, koje je u aprilu objavilo preliminarni izvještaj o stanju rezervi, upozorilo je da bi postojeća plinska nalazišta mogla biti dovoljna za još oko 20 godina. Kako više od 70 posto izraelske električne energije dolazi iz prirodnog gasa, eventualni manjak u budućnosti mogao bi imati ozbiljne posljedice po cijene i troškove života. U tom kontekstu, sporazum s Egiptom predstavlja istovremeno veliki ekonomski iskorak i strateški izazov za izraelsku energetsku politiku.