Na samom početku mandata, odnosno kada se konstituirao ovaj sastav Doma naroda, većinu su činili delegati SNSD-a, kojih je tada bilo četvero, HDZ-a i Kemal Ademović kao predstavnik Trojke (SDP, NiP, NS).

Kako je došlo do "nove većine" od osam delegata

Međutim, situacija se promijenila 10. oktobra 2024. godine, kada je Nenad Vuković (PDP), nakon višemjesečne sage kroz izborni i sudski sistem BiH, zamijenio Snježanu Novaković Bursać (SNSD).

Gubitkom četvrtog delegata, SNSD više nije mogao blokirati svaki zakon koji im se ne sviđa tako što bi njihovi delegati glasali protiv, ali su se od tada okrenuli napuštanju sjednica i rušenju kvoruma kako bi blokirali rad Doma naroda.

U januaru 2025. godine, odnosno par mjeseci nakon što je Vuković preuzeo mandat, Trojka odlučuje da napusti koaliciju sa SNSD-om, te se u skladu s tim formira i nova većina, koju bi činili svi delegati u Klubu Bošnjaka (uključujući Ademovića), Zlatko Miletić, Želimir Nešković i Vuković.

Ademović zaboravio na mjesece "poništavanja s nulom"

U narednih 10 mjeseci, ova većina nije mogla izraziti svoju moć zbog blokada koju su provodili SNSD i HDZ. Niko nije više nipodaštavan tokom ovog perioda od Kemala Ademovića (NiP).

Tokom mandata Dragana Čovića (HDZ) i Nikole Špirića (SNSD) na mjestu predsjedavajućeg Doma naroda, Ademović je bio "množen s nulom", a njegov stav je bio potpuno ignorisan tokom formiranja dnevnog reda, iako je u Kolegiju, po Poslovniku rada Doma naroda, potreban konsenzus u ovom kontekstu.

Kada je "konačno" došao na mjesto predsjedavajućeg, Ademović je ponovo doživljavao konstantne blokade, a Špirić i Čović su u svakoj prilici ismijavali njegov rad.

Bez obzira na sve to, kada je najavljena 21. hitna sjednica Doma naroda, Ademović je stavio svoj potpis na oba zakona na predloženom dnevnom redu.

Da ne stane samo na potpisu, Ademović je i žustro branio svoju odluku da održi ove tačke na vrhu dnevnog reda, a sa svojim partnerima iz većine je imao burne rasprave, te čak prijetio i "mjerama".

Za to je, po izjavama nakon sjednice, dobio pohvale SNSD-ovih i HDZ-ovih delegata, koji su jedva dočekali da za blokade koje oni provode mjesecima okrive opoziciju iz RS-a, u čemu su imali podršku i Ademovića.

Izdaja ili "posudba"?

O razlozima svog otklanjanja od dosadašnjih partnera Ademović nije govorio, a do objave ovog teksta nije odgovorio na upit portala Klix.ba.

Međutim, jedno od opravdanja je svakako da su se na dnevnom redu nalazili evropski zakoni, odnosno Prijedlog zakona o VSTV-u i Prijedlog izmjena i dopuna zakona o Sudu BiH.

U prilog tom opravdanju idu i informacije do kojih je došao naš portal, a koje govore o stanju unutar Kluba Bošnjaka prije ove sporne sjednice.

Tada su pojedini delegati ostali šokirani Ademovićevom odlukom da podrži ove zakone na ovakav način, kao i njegovom molbom da "ne stavljaju na dnevni red ništa sporno" kako delegati HDZ-a i SNSD-a ne bi srušili kvorum.

Dakle, vodeći se informacijama koje su dostupne, Ademovićev potez se može shvatiti kao svojevrsna "posudba", kako bi se s HDZ-om i SNSD-om, koji imaju jasnu snagu u Domu naroda, napravio iskorak na evropskom putu Bosne i Hercegovine.

Ipak, delegati iz grupe koju je Ademović "izdao" svojim potezom na posljednjoj sjednici možda neće biti spremne da oproste. Informacije do kojih je došao Klix.ba kažu da se u toj grupi njegovo ponašanje percipiralo kao "povratak na fabričke postavke" te da ova grupa sada broji sedam delegata.

Bez zvaničnog Ademovićevog obraćanja ili izjave, nećemo znati pravi razlog iza ovog poteza, što otvara prostor za različite interpretacije.

Dok bi on, zajedno s partnerima iz stranke i šire koalicije, mogao govoriti o "nužnosti zbog evropskog puta", opozicija je njegov potez dočekala "na nož" riječima da se "Trojka vratila u koaliciju sa SNSD-om i HDZ-om".

U svakom slučaju, Ademovićev potez je dodatno zakomplikovao ionako izrazito komplikovan mandat delegata Doma naroda, a do izbora u oktobru naredne godine će blokade najvjerovatnije biti najčešća slika iz Plave sale zgrade Parlamentarne skupštine BiH.

Izvor: klix.ba