Cijena energenata iz godine u godinu raste pa mnogi ljudi, ne samo u Bosni i Hercegovini nego širom svijeta, tragaju za načinima kako da ugriju dom, a da im ne dođe "atronomski" račun za struju i grijanje. Stručnjaci iz raznih polja vezanih za grijanje domova dali su svoje savjete kako da uštedite dugoročno.

Staklar Bill Harkness kaže da u prosječnoj kući oko 10 posto ukupnog gubitka topline ide kroz prozore, ali jednostavan trik može vaš dom učiniti toplijim i ugodnijim. Harkness predlaže ulaganje u toplinske zavjese i korištenje sunčeve svjetlosti.

“Kad je sunčano, razmaknite zavjese što je više moguće kako bi sunčeva svjetlost zagrijala sobu”, dodao je.

Zagrijte jednu prostoriju

Odaberite jednu sobu za zagrijavanje i ostanite tamo što je više moguće tokom dana.

“Smanjenje gubitka topline u cijelom domu jedan je od najboljih načina za održavanje topline uz manje grijanja. Brze i jednostavne radnje uključuju dodavanje tepiha, držanje zatvorenih unutarnjih vrata i korištenje uređaja za sprječavanje propuha”, kaže Joanna O’Loan iz Energy Saving Trusta.

Ako vam je teško spavati kada je hladno, umjesto da uključite grijanje u spavaćoj sobi, upotrijebite električnu deku da zagrijete krevet prije nego što uđete. Prijeđite na posteljinu od brušenog pamuka ili flisa kada temperature padnu.

Slojevito se obucite

Ako je temperatura u vašem domu ispod preporučenih 18°C, nošenje odgovarajuće odjeće može znatno povećati vašu toplinu. Lični stilista Gigi Vakilzadeh kaže da je slojevitost ključna i predlaže da počnete s toplinskim osnovnim slojem i dodate vunenu odjeću i čarape.

Merino vuna je bolji izbor od tradicionalne vune i pomaže u odvođenju vlage od tijela i učinkovitom zadržavanju topline. Za dodatnu toplinu dodajte trenirku ili vunene hlače od flisa i podstave od flisa. Izbjegavajte pamuk jer zadržava vlagu i može vam ostaviti osjećaj hladnoće. Pazite da vam odjeća ne bude pretijesna kako bi se omogućila pravilna cirkulacija zraka, što pomaže u izolaciji.

Zagrijte se kretanjem

Lagana tjelovježba može vam pomoći da ostanete topli pa se pokušajte razgibati svakih sat vremena. Napornije vježbanje natjerat će vaše tijelo da se znoji kako bi vas ohladilo, stoga teški trening nije idealan ako se samo želite zagrijati.

Jedite tople obroke

NHS preporučuje barem jedan topli obrok dnevno po hladnom vremenu, a nutricionistička terapeutkinja Stefanie Daniels kaže da se, kako biste ostali topli, usredotočite na hranu bogatu hranjivim tvarima koja stvaraju unutarnju toplinu kroz probavu, poznatu kao termogeneza.

“Supe i variva idealni su jer sadrže izdašne sastojke poput korjenastog povrća, mahunarki i proteina, a toplina tekućine također vam pomaže da se zagrijete iznutra prema van. Cjelovite žitarice poput zobi, kvinoje i smeđe riže dulje se probavljaju, stvarajući blagi učinak zagrijavanja dok ih vaše tijelo razgrađuje”, ističe ona.

Daniels također preporučuje dodavanje đumbira, cimeta, kurkume i kajenskog papra u obroke.

“Đumbir je posebno poznat po svojim svojstvima zagrijavanja jer potiče cirkulaciju”, poručuje.

Izbacite alkohol

Kad temperatura padne, može biti primamljivo popiti piće da se zagrijete.

“Alkohol je vazodilatator, što znači da otvara krvne žile, uključujući one ispod kože. Zbog toga vam se može učiniti da grije, jer više krvi teče na površinu vašeg tijela. Međutim, topla krv se udaljava od jezgre, uzrokujući pad temperature”, kazala je Daniels.

Niske temperature izazivaju vlagu i ugrožavaju zdravlje

Centar za održivu energiju preporučuje da dnevnu temperaturu u stanu ili kući držite u rasponu od 18 do 21 stepen kako biste izbjegli nakupljanje vlage. Stručnjaci pak upozoravaju da život na niskim temperaturama može ugroziti zdravlje. Ako imate problema s kretanjem, imate 65 ili više godine i bolujete od bolesti srca ili pluća, temperaturu biste trebali držati na minimalno 18 stepeni.

Život u hladnom domu može oslabiti imunološki sustav. Kada je tijelo stalno izloženo nižim temperaturama, njegova sposobnost da se bori protiv infekcija može biti smanjena. Hladno okruženje može oslabiti funkciju bijelih krvnih stanica, koje imaju ključnu ulogu u odbrani tijela od patogena.