Vijeće ministara Bosne i Hercegovine ponovo je produžilo rok za rješavanje ovih predmeta, prvi put definisanih prije 17 godina Strategijom za rad na ratnim zločinima, s očekivanjem da će većina biti završena u roku od 15 godina.

Tri decenije nakon rata mnogi predmeti još čekaju u ladicama Suda i Tužilaštva, dok porodice žrtava i dalje traže pravdu.

Senida Karović, predsjednica Unije civilnih žrtava rata Kantona Sarajevo, u izjavi za Televiziju Bosne i Hercegovine podsjetila je na tragedije iz opkoljenog Sarajeva.

"Stradala sam 1993. godine na Drveniji, ostala bez noge. Za opsadu Sarajeva i snajpersko djelovanje nema optužnica u Bosni i Hercegovini", kazala je.

Slične priče dolaze iz Mostara i Grabovice, gdje porodice i danas traže posmrtne ostatke članova svojih porodica.

"Imamo dokaze, imena svjedoka, ali Tužilaštvo ne reagira", ističu žrtve.

U Tužilaštvu Bosne i Hercegovine navode da 20 tužilaca radi na 86 predmeta ratnih zločina, u kojima je 245 nedostupnih osoba. Problemi, kako dodaju, uključuju starosnu strukturu optuženih i svjedoka, zdravstveno stanje sudija, te ograničene kapacitete sudnica Suda Bosne i Hercegovine.

Balkanska istraživačka mreža upozorava da je rok za rješavanje predmeta ratnih zločina treći put produžen u skoro dvije decenije, prvenstveno zbog nerada i politizacije unutar Tužilaštva. Tokom 20 godina državno Tužilaštvo podiglo je optužnice protiv 1.200 osoba, ali samo 30 posto rezultiralo je osuđujućim pravomoćnim presudama.