Prije 15 godina Grčka je doživjela finansijski slom koji je mnogima djelovao nezamislivo. Danas RS nije u takvoj krizi, ali se suočava s opasnim trendovima koji sve više podsjećaju na prve faze grčkog scenarija: skupo zaduživanje, vraćanje starih dugova novim kreditima i rastući pritisak na budžet, čiju cijenu na kraju plaćaju građani, piše Blic.rs.

Skupo zaduživanje i zatvaranje starih rupa

Godinama se Grčka zaduživala, trošila više nego što je imala i uvjeravala javnost da je stanje stabilno. Kada su krediti postali preskupi, a povjerenje izgubljeno, uslijedile su teške posljedice: rezanje plata i penzija, rast nezaposlenosti i nagli pad životnog standarda.

Danas RS nije u takvoj fazi, ali se zadužuje po visokim kamatama, višim nego u regionu, što znači da za svaki novi kredit mora vraćati mnogo više novca nego druge zemlje. Samo na kamate odlazi ogroman dio budžeta – novca koji bi inače mogao biti uložen u zdravstvo, škole, puteve ili pomoć privredi.

Problem se dodatno produbljuje jer se nova zaduženja često koriste da bi se zatvorile stare rupe u budžetu – da se isplate raniji dugovi i redovni troškovi. To je, suštinski, uzimanje novog kredita da bi se vratio stari, bez stvaranja novih prihoda. Takav krug može funkcionisati neko vrijeme, ali je dugoročno neodrživ.

Zora Vidović, ministrica finansija, kao i Milorad Dodik, bivši predsjednik RS i lider SNSD-a, često tvrde da dug RS-a još nije prešao zakonske granice i da se zaduživanje odvija “u skladu s evropskim standardima”. Međutim, kamate koje RS plaća nisu ni blizu evropskih standarda.

Lekcija iz Grčke: Kada dug postane preskup

Prema mišljenju ekonomista, iskustvo Grčke pokazalo je da se kriza ne javlja onda kada se pređe neka formalna linija, već kada dug postane preskup i kada kreditori počnu sumnjati da će novac biti vraćen. Tada kamate dodatno rastu, a izlaz postaje sve teži.

RS ne može izaći na međunarodne berze kako bi se zadužila po povoljnijim uslovima, niti uspijeva značajno smanjiti kamate emisijama obveznica na domaćem finansijskom tržištu.

Pitanje da li RS može doći u situaciju sličnu Grčkoj treba posmatrati kao ozbiljno upozorenje. Ako se nastavi skupo zaduživanje bez jasnog plana kako će se dug vraćati i kako će ekonomija rasti, teret će sve više padati na građane.

Zadužene su buduće generacije, privreda je prepuštena sama sebi jer je investitorima često lakše ulagati u javni sektor, gdje je zarada sigurnija i brža, nego riskirati u realnoj ekonomiji.

Grčka kriza ostavila je jasnu poruku: dug može izgledati bezazleno dok se gomila, ali kada dođe trenutak naplate – cijenu uvijek plaćaju obični ljudi.

RS se zadužuje godinama, sve više, ali se nove vrijednosti ne stvaraju – umjesto toga, samo se vraćaju stari dugovi.