Česti prekidi u snabdijevanju električnom energijom tokom zimskih mjeseci ponovo su otvorili pitanje koliko je elektrodistributivni sistem u Bosni i Hercegovini zaista otporan i postoji li realna opasnost od ozbiljnijeg elektroenergetskog kolapsa.

Gotovo svake zime hiljade domaćinstava ostaju bez struje, a snijeg, led i jaki vjetrovi redovno ogole slabosti postojeće mreže.

Iz Elektroprivrede Bosne i Hercegovine poručuju da je distributivni sistem stabilan i da su kapaciteti zadovoljavajući, ali priznaju da su kvarovi u velikoj mjeri uzrokovani vanjskim faktorima na koje je teško ili gotovo nemoguće utjecati. Nepristupačni tereni, šumska i brdska područja, kao i ekstremne vremenske prilike, dodatno otežavaju održavanje i brzu intervenciju na terenu.

Stručnjaci, međutim, upozoravaju da se problem ne može svoditi isključivo na prirodu. Veliki dio distributivne mreže prolazi kroz područja gdje se održavanje godinama svodi na minimum, zbog čega svaka jača nepogoda vrlo brzo preraste u ozbiljan kvar koji ostavlja desetine hiljada građana bez električne energije. Kao jedno od dugoročnih rješenja navodi se izmještanje dijelova mreže pod zemlju, čime bi se značajno smanjila izloženost vremenskim utjecajima.

Modernizacija mreže, proširenje novih trasa i zamjena dalekovoda podzemnim kablovima često se ističu kao poželjni pravci razvoja, ali takvi projekti zahtijevaju velika finansijska ulaganja. U Elektroprivredi BiH navode da se redovno vrše kontrole i investicije, posebno u srednjonaponsku mrežu, no stručnjaci podsjećaju da se u prethodnim godinama uglavnom djelovalo reaktivno, tek nakon što dođe do kvara, umjesto da se sistemski ulaže u prevenciju.

Redovno čišćenje trasa dalekovoda, zamjena najstarijih i najkritičnijih dijelova mreže te postepeni prelazak na kablovske vodove tamo gdje je to tehnički moguće, prema ocjenama stručnjaka, mogli bi spriječiti ozbiljnije kolapse u budućnosti. Ipak, veća ulaganja neminovno bi značila i povećanje cijene mrežarine, što otvara novo pitanje, da li se sredstva prikupljena po toj osnovi zaista u potpunosti reinvestiraju u unapređenje sistema.

U Elektroprivredi BiH tvrde da je u protekloj godini cjelokupan iznos prikupljen kroz mrežarinu planiran za investicijske projekte. S druge strane, u Elektroprivredi Republike Srpske i Elektroprivredi HZ HB mrežarina se još uvijek ne prikazuje kao posebna stavka na računima za električnu energiju, što dodatno otežava transparentnost.

Otpornost elektrodistributivnog sistema Bosne i Hercegovine dodatno bi ojačala realizacija velikih interkonekcijskih projekata s Hrvatskom, poput veza Livno Konjsko i Banja Luka Zagreb. Ipak, za sada se čini da za takve kapitalne projekte nedostaje političke volje, pa građani i dalje svake zime s neizvjesnošću čekaju hoće li snijeg i led ponovo ugasiti svjetla u njihovim domovima.