Umjesto pompe, ovogodišnji Dan Republike Srpske obilježava se taktički uzdržano, uz podsjećanja iz Sarajeva da je izbor ovog datuma neustavan. Milorad Dodik mora balansirati između nacionalizma i američkog stiska, piše Deutsche Welle.

Ovogodišnji program obilježavanja tzv. Dana Republike Srpske razvodnjen je na nekoliko dana, fokusiran na memorijalne događaje širom Republike Srpske, što je opravdano krajem prošle godine i povlačenjem entitetskog rukovodstva pred pritiscima, prvenstveno američkim, te postizanjem dogovora o ukidanju sankcija.

Izostanak masovnih okupljanja i visokih zvaničnika na centralnim ceremonijama u prvi plan je gurnuo civilne organizacije i lokalne inicijative, kako bi se izbjegli direktni susreti s međunarodnim sankcijama, navodi DW.

Ova promjena dolazi nakon što je Milorad Dodik, lider SNSD-a, prošle godine sklopio svojevrsni sporazum s američkom administracijom – povukao je kontroverzne zakone iz Narodne skupštine, obećao suzdržanost i zauzvrat dobio ukidanje sankcija. Ipak, ofanzivni prizvuk nije u potpunosti izostao.

Jača i lepršavija

„Uprkos pokušajima da nas podijele, da dovedu sebi podobne, strance ili federalce, Republika Srpska je u svojoj samosvijesti svakim danom sve jača, ljepša, lepršavija i postaje nešto što se neće moći osporavati“, rekao je predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić.

Međutim, rezultat je vidljiv – umjesto grandioznih manifestacija, naglasak je stavljen na „građansko zajedništvo“ i kulturne sadržaje, što kritičari vide kao taktičko povlačenje pred pritiscima iz Washingtona.

„Ako je plod ovakvog pristupa samo političko popuštanje i olakšavanje odnosa pojedincima u političkom vrhu, a ne Republici Srpskoj, to je problem. Osim ako oni Republiku Srpsku ne poistovjećuju sa sobom“, kaže komunikolog Mladen Bubonjić.

Ove godine retorika je ublažena i kada je riječ o porukama koje se šalju, pa se pitanje referenduma nijednom ne spominje, a slogan „Živjeće ognjište“ skinuo je fokus s „jakih“ poruka i prijetnji koje su prethodnih godina bile prisutne, uglavnom na verbalnom nivou bez konkretne realizacije.

Ipak, to nije bilo dovoljno za šutnju iz kruga onoga što se podrazumijeva pod međunarodnom zajednicom u Bosni i Hercegovini.

Iz Ureda visokog predstavnika podsjetili su na ranije odluke Ustavnog suda BiH, koji je osporio 9. januar kao datum, ne dovodeći u pitanje samo obilježavanje Dana RS-a. Podsjećaju da obilježavanje 9. januara „predstavlja nesprovođenje konačnih i obavezujućih odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine“.

Iz šupljeg u prazno

„Nepoštivanje odluka Ustavnog suda može predstavljati krivično djelo na osnovu odredbi Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, te je preduzimanje zakonom propisanih mjera u domenu nadležnih organa za provođenje zakona, posebno kada je riječ o nosiocima javnih funkcija“, saopćeno je iz OHR-a.

Ipak, oni koji su protekle dvije godine pratili primjenu Krivičnog zakona ne vjeruju da ovakva upozorenja imaju stvarni efekat.

„Ove, kao i svake godine, slušamo istu priču – da je proslava 9. januara kao Dana Republike neustavna i da je nepoštivanje odluka Ustavnog suda krivično djelo. Iskustvo iz protekle godine nas uči da je činjenje krivičnih djela, posebno kada to rade političari, postalo normalno i prihvatljivo“, kaže politička analitičarka Tanja Topić, podsjećajući da institucije uglavnom okreću glavu dok međunarodna zajednica ne izvrši pritisak.

Zemaljski i Božiji

Povlačenje Milorada Dodika s mjesta predsjednika u prvi plan je stavilo ostale predstavnike rukovodstva Republike Srpske, iako je ton i „nacionalni naboj“ ove godine znatno slabijeg intenziteta. Premijer RS Savo Minić i vršiteljica dužnosti predsjednice Ana Trišić Babić istakli su značaj obilježavanja Dana RS-a, ali i, kako su naveli, nepravdu koja je nanesena.

„Da su se poštovali Božiji i zemaljski zakoni, da se poštovala volja naroda, danas je s ovog mjesta po pravu i po zaslugama trebalo da vam se u svojstvu predsjednika obrati Milorad Dodik, legalno izabrani predsjednik Republike Srpske“, rekla je Trišić Babić na svečanoj akademiji povodom obilježavanja 9. januara, nakon čega je Dodik dobio ovacije.

„Zabranjuju nam da obilježavamo 9. januar. Misle da ćemo ih poslušati, da ih se bojimo“, poručio je Dodik s govornice, dodajući da historija ne pripada onima koji se boje.

„Naša politika nije nasilje. Naša politika je mir. Republika Srpska neće odustati od tih postulata. Vratit ćemo se korak nazad. Možda sam ovog puta prenaglio da idem do kraja. Možda sam promijenio politiku, ali nisam promijenio cilj. Bosna i Hercegovina je danas neželjeno mjesto“, rekao je Dodik na svečanosti.

Kontra iz Srbije

Obilježavanju je prisustvovao i premijer Srbije Đuro Macut, čiji je govor bio formalan, uz deklarativnu podršku. Za drugačiji ton iz Srbije pobrinuo se Aleksandar Vulin, potpredsjednik Vlade Srbije i aktuelni „senator“ Republike Srpske.

Vulin, koji je osudio i povlačenje spornih zakona u Narodnoj skupštini kao uslov za skidanje sankcija rukovodstvu RS-a, ni ovaj put nije ostao dužan. Njegova poruka, za razliku od formalne poruke Đure Macuta, predstavlja stvarni stav vlasti Srbije, slažu se analitičari.

„Političar nema pravo da se izjednačava s entitetom“, rekao je Vulin. Ova kritika iz srbijanskog rukovodstva, ocjenjuje se, signalizira promjenu tona iz Beograda.

„Iako se ove godine 9. januar obilježava u neuobičajenoj tišini, iako stižu otrovne strelice iz političkih krugova bliskih predsjedniku Srbije, iako visoki predstavnik ‘upozorava i podsjeća’, iako se ova ‘skromna’ proslava povezuje s brojnim upitnicima o utjecaju Trumpove administracije na njen karakter – Dan Republike Srpske i dalje ostaje datum koji produbljuje podjele u Bosni i Hercegovini“, kaže Topić.

Tradicija i pragmatizam

Ovogodišnje obilježavanje otkriva pukotine u narativu SNSD-a, s obzirom na to da se prešlo na kontrolirane događaje u kojima civilne grupe, poput udruženja boraca, preuzimaju glavnu ulogu, čime se izbjegavaju sankcije za zvaničnike.

Dodikova „simbioza“ s Amerikancima – obećanja, povlačenje zakona i suzdržana retorika – rezultirala je smirivanjem tenzija, ali i kritikama iz Beograda i domaće opozicije, koja ga optužuje da je marioneta.

„Ovaj entitet je entitet sva tri naroda, ali ova vlast to ne priznaje“, kaže potpredsjednik RS-a Ćamil Duraković.

Dok visoki predstavnik prijeti krivičnim progonom, realnost pokazuje da pakt sa Zapadom štiti više nego Dejtonski sporazum, ostavljajući Republiku Srpsku u limbu između tradicije i pragmatizma.

Zbog toga ovaj 9. januar nije samo Dan Republike, već i test Dodikove sposobnosti da balansira između nacionalizma i političkog preživljavanja u novoj geopolitičkoj realnosti.