Rusija je preko noći prema petku drugi put od početka punog opsega rata 2022. lansirala raketu Orešnik na Ukrajinu, u napadu za koji Kijev i njegovi saveznici tvrde da je zamišljen kao upozorenje Zapadu.

Iako ruski odbrambeni dužnosnici nisu naveli gdje je Orešnik ovaj put pogodio, ukrajinske vlasti u petak su izvijestile o više eksplozija i balističkom raketnom udaru na zapadni grad Lavov.

Prva upotreba novog oružja – koje može nositi nuklearne ili konvencionalne bojeve glave – bila je usmjerena na, čini se, napuštenu tvornicu u Dnipru krajem novembra 2024.

Evo što znamo o toj raketi, piše CNN.

Šta je Orešnik?

Riječ je najvjerovatnije o balističkoj raketi srednjeg dometa, a dosadašnja upotreba upućuje na domet od 600 do 1.000 milja (oko 1.000 do 1.600 kilometara). Američki odbrambeni dužnosnici raketu Orešnik ispaljenu u novembru 2024. ocijenili su kao „balističku raketu srednjeg i dugog dometa” (IRBM), što sugerira da smatraju kako bi njezin stvarni domet mogao prelaziti 3.000 milja (više od 4.800 kilometara).

Udaljenost od Kapustin Jara, ruske baze s koje se smatra da je raketa lansirana, do Lavova, cilja ove sedmice, iznosi oko 900 milja (oko 1.450 kilometara).

Posebna značajka Orešnika je njegova sposobnost da iz glavne rakete ispušta više odvojenih bojevih glava. Čak šest neovisno navođenih povratnih vozila (MIRV), koja sama mogu sadržavati četiri do šest projektila, odvaja se od rakete dok se kreće hipersoničnom brzinom; svako se može usmjeriti na poseban cilj, što jednoj balističkoj raketi omogućuje izvođenje šireg napada.

Odakle potječe naziv?

Orešnik znači „lijeska”, prema izgledu rakete kada njezine višestruke bojeve glave padaju prema tlu u tragovima vatrene svjetlosti. Ukrajinci su prvu ispaljenu raketu nazvali „Kedr” – cedar.

Američki dužnosnici sugerirali su da bi Orešnik mogao biti evolucija, ili osnovna kopija, rakete RS-26 Rubež, koja je prvi put razvijena 2008. godine. 

Rusija i Sjedinjene Američke Države u sporu su oko obnove Ugovora o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF), koji je imao za cilj potpuno zabraniti takve rakete i smanjiti prijetnju nuklearno sposobnih projektila na europskom kontinentu. SAD se formalno povukao iz tog ugovora 2019. godine.

Prvo rusko lansiranje Orešnika 2024. dogodilo se nekoliko dana nakon što je administracija predsjednika Bidena odobrila Kijevu da američkim raketama ATACMS gađa ciljeve unutar Rusije.

Može li se presresti?

Orešnik se kreće brže od većine suvremenih raketa, procijenjenom brzinom od oko 8.000 milja na sat (13.000 km/h). Njegova putanja vodi ga strmo prema gore, izvan atmosfere, a zatim naglo natrag prema dolje, pri čemu su bojeve glave usmjerene na odvojene ciljeve. To ga čini gotovo nepresretljivim za protuzračne sisteme kojima Ukrajina trenutno raspolaže.

Ovakva vrsta rakete izvorno je dizajnirana za nošenje nuklearnih bojevih glava. Rijetka je, skupa i podsjeća na hladnoratovsko doba. Orešnik je dosad nosio samo konvencionalne eksplozive, ali pripada klasi projektila čija brzina i sposobnosti odražavaju nuklearnu prijetnju. Smatra se da su Sjedinjene Američke Države bile obaviještene prije njegove prve upotrebe krajem 2024., kako se lansiranje ne bi pogrešno protumačilo kao nuklearni napad, prenosi N1.