Trumpova administracija uporno tvrdi da SAD treba preuzeti kontrolu nad Grenlandom, navodeći kao razlog "nacionalnu sigurnost" i upozoravajući da će "nešto poduzeti" u vezi s tim teritorijem, "sviđalo se to njima ili ne".

To stavlja Europsku uniju i NATO u nezavidan položaj jer, iako Grenland kao samoupravni dio Danske nije članica EU-a, Danska jest, a arktički otok pokriven je garancijama odbrambenog saveza kroz njeno članstvo, piše Guardian.

Europski čelnici oštro su branili suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Grenlanda i Danske, no zasad ne postoji jasna strategija kako odvratiti Trumpa ili kako odgovoriti ako on povuče potez. Američki državni sekretar Marco Rubio trebao bi se u srijedu sastati s danskim i grenlandskim ministrima vanjskih poslova, no danski ambasador u SAD-u, Jesper Møller Sørensen, i grenlandski izaslanik, Jacob Isbosethsen, već su započeli lobiranje kod američkih zakonodavaca.

Povećanje vojne potrošnje

Diplomatski napori dijelom su usmjereni na rješavanje američkih sigurnosnih briga, s naglaskom da postojeći američko-danski odbrambeni sporazum iz 1951., ažuriran 2004., već dopušta značajno širenje američke vojne prisutnosti na otoku. Također se podvlači izjava danske premijerke Mette Frederiksen da bi američki napad na Grenland značio "kraj NATO-a".

Ambasadori NATO-a navodno su se prošle sedmice u Bruxellesu složili da bi savez trebao povećati vojnu potrošnju na Arktiku, rasporediti više opreme te održavati češće i veće vježbe. Iako se Trumpove tvrdnje da je Grenland "posvuda pun kineskih i ruskih brodova" smatraju pretjeranima, diplomati vjeruju da bi usklađeni potez Zapada za jačanje vanjske sigurnosti Grenlanda bio najbolje rješenje krize.

Dužnosnici EU-a navode da bi se rješenje moglo temeljiti na modelu operacija Baltic Sentry i Eastern Sentry, koje su pokrenute radi osiguranja infrastrukture i zaštite istočnog krila Europe.

Ekonomske sankcije

Europska unija, kao tržište od 450 miliona ljudi, teoretski ima značajan ekonomski utjecaj na SAD i mogla bi zaprijetiti mjerama u rasponu od zatvaranja američkih vojnih baza do zabrane kupnje američkih državnih obveznica. Najčešće se spominje instrument EU-a protiv prisile, koji Europskoj komisiji daje ovlast da zabrani američku robu i usluge, primijeni carine i blokira ulaganja.

Međutim, za njegovu primjenu potrebna je suglasnost država članica, koje se čine nesklonima tome zbog potencijalne ekonomske štete i želje da zadrže SAD kao saveznika po pitanju Ukrajine. Da bi prijetnja sankcijama bila učinkovita, Trump bi morao vjerovati da je stvarna, što trenutno nije slučaj.

Bivši visoki dužnosnik UN-a Jean-Marie Guéhenno napomenuo je da se Europa oslanja na američke tehnološke firme: "Bilo da se radi o zaštiti podataka, umjetnoj inteligenciji ili softverskim ažuriranjima, uključujući i za odbranu, Europa ostaje na milosti američke dobre volje."

Ulaganje u Grenland

Privreda Grenlanda uvelike ovisi o godišnjim subvencijama iz Danske, koje su prošle godine iznosile oko 530 miliona eura i pokrivaju otprilike polovicu budžeta. Trumpova obećanja o "ulaganju milijardi" mogla bi potaknuti EU da ponudi protuponudu kako bi otok, za koji se smatra da bi u budućnosti mogao izglasati neovisnost, zadržala izvan američkog ekonomskog utjecaja.

Prethodno navedene opcije zahtijevaju vrijeme i nije sigurno bi li zadovoljile Trumpove ambicije. Američki predsjednik izjavio je za The New York Times da je američko "vlasništvo" nad otokom "psihološki potrebno za uspjeh".

U radu za think tank Bruegel, Moreno Bertoldi i Marco Buti tvrde da bi vlade EU-a trebale "proaktivno zaštititi Grenland od američkog ekspanzionizma" te predlažu da se, u dogovoru s Kopenhagenom i Nuukom, europske trupe rasporede na otoku "kao signal europske predanosti teritorijalnoj cjelovitosti Grenlanda".

Iako to ne bi spriječilo američku aneksiju, znatno bi je zakompliciralo.

"Iako ne bi bilo potrebe za oružanim sukobom, prizor SAD-a koji zarobljava trupe svojih najbližih saveznika uništio bi američki kredibilitet, narušio njegov međunarodni ugled i snažno utjecao na američku javnost i Kongres", naveli su.

Nepoželjan rat

Portparol njemačke vlade izjavio je prošle sedmice da Berlin radi na planu koji uključuje "europsko odvraćanje", dok je francuski ministar vanjskih poslova spomenuo mogućnost raspoređivanja francuskog vojnog kontingenta.

Kapacitet EU-a za brzo raspoređivanje omogućuje mobilizaciju do 5.000 vojnika za odgovor na krize, što bi, prema mišljenju stručnjaka, moglo promijeniti američke kalkulacije.

"Niko ne vjeruje da je rat između SAD-a i EU-a poželjan ili pobjediv", rekao je Sergey Lagodinsky, njemački zastupnik Zelenih u Europskom parlamentu te dodao:

"Ali američki vojni potez protiv EU-a imao bi razorne posljedice za odbrambenu suradnju, tržišta i globalno povjerenje u SAD."

To bi moglo natjerati Trumpa da dvaput razmisli, prenosi Index.hr.