Ured za razmatranje žalbi Bosne i Hercegovine (URŽ) odbio je kao neosnovanu žalbu kompanije Ultimax d.o.o. iz Banje Luke, čime je i formalno otklonjena posljednja ozbiljna prepreka nastavku postupka javne nabavke sistema za biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića na biračkim mjestima koju je raspisala Centralna izborna komisija BiH, saznaje Raport.

Žalba neosnovana

Odlukom je potvrđeno da je CIKBiH zakonito postupao kada je ranije odbacila žalbe Ultimaxa zbog nepostojanja aktivne legitimacije, o čemu je Raport pisao u više navrata.

Drugim riječima, najviši žalbeni organ u oblasti javnih nabavki u BiH potvrdio je da firma koja nema zakonske, tehničke i sigurnosne uslove da učestvuje u tenderu ne može ni blokirati postupak koji je od izuzetnog državnog i društvenog značaja.

Riječ je o nabavci sistema koji bi prvi put u Bosni i Hercegovini omogućili biometrijsku identifikaciju birača na biračkim mjestima, kao i skeniranje i digitalnu obradu glasačkih listića, čime bi se drastično smanjio prostor za izborne prevare, manipulacije i zloupotrebe izborne volje građana.

Upravo zbog toga, ovaj projekat već mjesecima izaziva snažne političke i društvene tenzije, jer dio političkih struktura otvoreno ili prikriveno ne želi uvođenje tehnologija koje bi izborni proces učinile transparentnijim i otpornijim na krađu glasova.

Podsjećamo, CIK BiH je 14. novembra 2025. godine objavio obavještenje o javnoj nabavci, a rok za dostavljanje ponuda određen je za 30. decembar 2025. godine. Međutim, ubrzo nakon objave tendera započinje serija žalbi koje su,prijetile da ozbiljno uspore ili čak potpuno blokiraju cijeli postupak.

U središtu tih žalbi našla se firma 'Ultimax' d.o.o. iz Banje Luke, konsultantska kompanija koja se bavi poslovnim i finansijskim savjetovanjem i koja, prema dostupnim podacima, nema iskustva niti reference u oblasti izbornih tehnologija, biometrijskih sistema ili velikih IT izbornih projekata.

Nemaju sigurnosnu dozvolu,a ipak se žalili

Ono što je ključno, a što je sada potvrđeno i odlukom URŽ-a, jeste činjenica da Ultimax ne posjeduje industrijsku sigurnosnu dozvolu za pristup i rukovanje tajnim i povjerljivim podacima, iako je takva dozvola izričito propisana kao uslov u tenderskoj dokumentaciji.

Bez te dozvole, kako su naveli i CIK i sada URŽ, nijedna firma ne može zakonito učestvovati u poslu koji podrazumijeva obradu biometrijskih podataka, biračkih spiskova i izbornih rezultata. Uprkos tome, Ultimax je 24. novembra 2025. godine podnio žalbu na tendersku dokumentaciju, koju je CIK djelimično usvojio i potom korigovao određene dijelove dokumentacije. Međutim, tu žalbena ofanziva nije stala.

Nakon što je CIK donio rješenje kojim je djelimično prihvatio primjedbe Ultimaxa, ova firma je 5. decembra 2025. godine podnijela novu žalbu, ovaj put osporavajući samo rješenje CIK-a.

Centralna izborna komisija je 11. decembra 2025. godine takvu žalbu odbacila zaključkom, utvrdivši da Ultimax uopće nema aktivnu legitimaciju, jer ne može biti ponuđač u postupku u kojem ne ispunjava osnovni sigurnosni uslov.

Ultimax se ni tu nije zaustavio, već je 15. decembra podnio novu žalbu, ovaj put Uredu za razmatranje žalbi, tražeći da se poništi zaključak CIK-a.

U detaljnom obrazloženju rješenja u koje Raport imao uvid , URŽ je praktično razorio pravnu konstrukciju na kojoj je Ultimax pokušavao graditi svoje žalbe.

Ured podsjeća da je predmet nabavke izuzetno osjetljiv jer obuhvata obradu biometrijskih podataka birača, rad sa biračkim spiskovima, izborne rezultate i centralne baze podataka, kao i šifriranu i zaštićenu komunikaciju između biračkih mjesta i centralnih sistema CIK-a.

U rješenju se navodi da svi ti podaci moraju biti šifrirani, digitalno potpisani i tretirani kao povjerljiv sadržaj, te da je sigurnosna dozvola ne sporedni, već suštinski uslov da bi se uopće moglo razmatrati učešće neke firme u ovom poslu.

U Rješenju se izričito navodi da nemogućnost raspolaganja s tom dozvolom dovodi u pitanje legalnu mogućnost dodjele ugovora i zakonito izvršenje predmetnog posla. Drugim riječima, firma koja nema dozvolu ne može ni dobiti posao, pa samim tim ne može ni tvrditi da joj je povrijeđen pravni interes. Ured dalje zaključuje da Ultimax nije učinio ni vjerovatnim da ima stvarni, konkretan i zakonit interes da mu se ovaj ugovor dodijeli, već da svojim postupanjem bez objektivnih razloga ugrožava težnju za efikasnošću, brzinom i djelotvornošću postupka.

Zeleno svjetlo za nastavak nabavke

Ovom odlukom URŽ-a, CIK BiH je dobio zeleno svjetlo da bez daljih proceduralnih kočnica nastavi i dovrši postupak nabavke.

To znači da je proces, barem u administrativnom smislu, deblokiran u trenutku kada je svaki dan važan, jer se radi o tehnologijama koje bi se trebale implementirati na općim izborima ove godine.

U političkim i medijskim krugovima već se neko vrijeme spekuliše da opstrukcije uvođenja izbornih tehnologija ne dolaze same od sebe, već da odgovaraju onima kojima postojeći, netransparentni izborni sistem savršeno odgovara.

Rješenje Ureda za razmatranje žalbi predstavlja konačan upravni akt. Ultimax ima mogućnost da pokrene upravni spor pred Sudom BiH, ali takav postupak više ne može automatski zaustaviti niti blokirati nastavak javne nabavke.

Time je pravna bitka oko ove faze tendera praktično završena, a sada je na Centralnoj izbornoj komisiji BiH da, u vrlo kratkim rokovima, nastavi proceduru, otvori ponude i pokuša realizovati projekat koji bi mogao označiti najveću tehnološku promjenu izbornog sistema u Bosni i Hercegovini od Dejtona do danas.