Demonstracije u mnogim gradovima Islamske Republike Iran privlače svjetsku pažnju već nekoliko dana.

Kako piše !Odgovor.ba, različite su ocjene ovih, prvo štrajkova, a zatim demonstracija i uglavnom se, posebno u zapadnim medijima, pa tako i u domaćim, prikazuju kao još jedno nastojanje iranskog naroda za osvajanje više slobode, negodovanje zbog ekonomske situacije, borba protiv diktature...

Kontekst: Decenije teških sankcija

Islamska Republika Iran je od svog nastanka, 1979, suočena sa međunarodnim režimom sankcijama, koje su – po obimu, intenzitetu, trajanju i utjecaju – jedne od najdužih, najsloženijih i najdinamičnijih sankcija u modernoj istoriji. Republika se, od nastanka – izuzev u vrijeme osmogodišnjeg rata koji joj nametnuo irački diktator Sadama Husein, uz zdušnu podršku zapadnih sila – svako dvije, tri ili četiri godine suočava sa nekim vidom demonstracija, protesta, „rušenja režima“ itd.

Nesumnjivo, Iran pored decenijskih sankcija koje su iscrpljujuće ili „totalne“, trpi ozbiljne štete koje se negativno odražavaju na sve segmente života; od najosnovnijih životnih potreba do dječije hrane, citostatika i drugih neophodnih lijekova. Dugotrajnost sankcija ostavlja duboke tragove na društvenom tkivu, jer se cilja na najosjetljivije slojeve društva, porodice, međuljudske odnose.

Tome treba dodati neprestanu propagandu: od toga da je Iran pripadnik „osovine zla“ do optužbi za nuklearno oružje, podršku terorizmu itd.

Uz to, sankcije su omogućile razvoj sive ekonomije, korupcije, klijentelizma i svih drugih društvenih devijacija, na koje i sami Iranci godinama ukazuju.

Zloupotreba religije i njena instrumentalizacija također nisu zanemarivi niti se mogu negirati. Religija se koristi licemjerno za ostvarivanje ličnih interesa, što je jedna od slabih karika svakog ideološkog sistema. Uostalom vjerska dimenzija političkog sistema u Iranu je i jedan od glavnih ciljeva antiiranske propagande.

Foto: Al Jazeera English

Početak: Naoružane grupe na protestima

Posljednje demonstracije – otpočete prije oko dvije sedmice, još uvijek aktuelne u zapadnim, a i domaćim medijima – krenule su na bazaru, posebno među trgovcima mobilnom tehnologijom, a izazvani su naglim padom vrijednost iranskog rijala u odnosu na američki dolar. Protesti protiv naglog pada vrijednosti rijala u odnosu na dolar održani su samo u Teheranu i protekli su bez ikakvih incidenata i sukoba.

Drugog dana demonstracije su se počele širiti na druge gradove da bi za nekoliko dana zahvatile skoro sve iranske provincije. Simptomatično je da su drugog i trećeg dana protesti koji su postajali nasilni većinom buknuli u gradovima u zapadnom dijelu Irana, uz granicu sa Irakom.

Analitičari koji su se bavili procesom ovih protesta zapazili su sličnost sa scenarijima koji su doveli do uništenja Libije i Sirije. Iz pograničnih područja su krenuli protesti koji su veoma brzo postali nasilni.

Sada, kada su protesti utihnuli i kada su brojni provokatori uhapšeni ili likvidirani uočen je obrazac.

Drugog i trećeg dana protesta među demonstrante koji su se okupljali zbog teške ekonomske situacije ubacivale su se grupe od 10, 20 ili više veoma dobro organizovanih, naoružanih i disciplinovanih osoba. Ove grupe su počele da uništavaju privatnu imovinu, automobile, ali i banke, džamije, kulturne ustanove, autobuse, vatrogasna vozila i vozila hitne pomoći.

Uz to, koristeći vatreno oružje, pucali su i na demonstrante i na policiju. Prema izjavama ljekara koji su primali pogođene osobe, radi se o velikom broju ljudi koji su iz neposredne blizine pogođene iz pištolja i drugog oružja u glavu.

Komandant policijskih snaga Irana general Radan je saopštio: „Prema patološkim i drugim medicinskim izvještajima, značajan dio poginulih stradao je od hladnog oružja i ubodnih rana nožem. Također, u slučajevima gdje je riječ o vatrenom oružju, udaljenost pucnja bila je veoma mala, što ukazuje da te radnje nisu izvršile sigurnosne snage, već obučeni i usmjeravani elementi.”

Musk i Trump (Foto: EPA)

Tok: Gašenje interneta i uplitanje Elona Muska

Među stradalim je više od stotinu policajaca, vatrogasci koji su namjerno spaljivani na ulici, ljudi kojima su odsijecane glavne, medicinske sestre i mnogi drugi građani, pa čak i djeca.

Naravno, u zapadnim medijima uopšte se ne govori o ovim terorističkim grupama, nego o tome kako „Iranski režim“ u velikoj mjeri ubija svoje građane. Sada je utvrđeno da su među ubačenim elementima, osim plaćenika Mossada – čije je prisustvo na ulicama Teheran potvrdio i Mike Pompeo u svojoj novogodišnjoj čestitki riječima : "Sretna Nova godina Irancima i agentima Mossada pored njih" – bilo pripadnika ISIL-a, terorističke organizacije Modžahedin halk, stacionirane u Albaniji, i pripadnika KOMALA-e, Organizacije komunističke partije Kurdistana Irana.

Načelnik generalštaba oružanih snaga Irana general-major Musavi je saopštio: “Sjedinjene Američke Države i cionistički režim, kako bi nadoknadili svoj historijski poraz u dvanaestodnevnom ratu, nahuškali su teroriste ISIL-a na ovaj veliki narod. Ti plaćenici, gori od divljih zvijeri, mučki su ubijali građane i pripadnike snaga sigurnosti.“

Tek nakon što je utvrđeno njihovo prisustvo i destrukcija, u Iranu je u potpunosti isključen internet. To je u mnogome osujetilo koordinaciju unutar ovih terorističkih grupa. Prema riječima iranskog ministra vanjskih poslova Arakčija: „Prekid interneta započeo je onog dana kada su započele terorističke operacije. Internet mreža je isključena od trenutka početka terorističkih aktivnosti; prije toga internet nije bio prekinut. Prema našem mišljenju, osmi januar bio je trinaesti dan rata Sjedinjenih Američkih Država i Izraela protiv nas. Nedavni rat trajao je 12 dana, a osmi januar predstavlja trinaesti dan tog rata. Ono što neprijatelj nije uspio postići tokom tog rata, pokušao je ovdje ostvariti na drugačiji način – stvaranjem napetosti u iranskom društvu.“

Elon Musk je pokušao da putem svoga satelitskog sistema Starlink nadomjesti prekid interneta u Iranu, ali su Iranci, vjerovatno uz pomoć Kine, u velikoj mjeri osujetili djelovanje njegove mreže.

I nakon ovih saznanja, svjedočanstava i brojnih snimaka koji potvrđuju prisustvo, djelovanje i teror terorista na ulicama iranskih gradova, zapadni mediji i dalje izvještavaju o nasilju iranske države, a američki Predsjednik tvita o tome kako će demonstrantima u Iranu poslati vojnu pomoć.

Ministarstvo vanjskih poslova Islamske Republike Iran s tim u vezi pozvalo je ambasadore Velike Britanije, Njemačke, Italije i Francuske, zemalja koje su javno izrazile podršku nasilnim protestima i otvoreno podržale demonstrante. Na ovom sastanku, Ministarstvo vanjskih poslova Irana prikazalo je dokumentovane snimke nasilnih djelovanja izgrednika i naglasilo da su ove radnje prešle granice mirnih protesta te se smatraju organiziranom sabotažom.

Odgovor: Mirna okupljanja građana

Ajatolah Ali Hamenei je neuobičajeno brzo reagovao, jasno stavljajući do znanja o kakvom se scenariju radi. On je 9. januara ukazao da se radi o destruktivnom i rušilačkom ponašanju plaćenika. Na ranije izjave američkog predsjednika, koji je izrazio podršku demonstracijama i spremnost da ih podrži, rekao je: „Ako može neka ide i neka upravlja svojom zemljom koja ima mnogo problema. On je u Dvanaestodnevnom ratu zaprljao svoje ruke krvlju više od hiljadu Iranaca. Sam je priznao da je on izdao naredbu za napad i komandovao napadom. I onda takva osoba kaže da podržava narod Irana, a ljudi bez pameti i razmišljanja mu vjeruju i po njegovoj želji pale kante za smeće. Neka Trump zna da su oholi moćnici svijeta poput faraona, Nemruda, Reza-hana i Muhameda Reze srušeni na vrhuncu svoje oholosti, i on će također biti srušen."

Simptomatično je da je Trump, upitan u intervjuu za New York Times, da li postoje ograničenja njegove globalne moći, jasno stavio do znanja da djeluje kako mu se prohtije poput brojnih silnika kroz historiju rekavši: "Moj moral, moj um, jedino me to može zaustaviti. Ne treba mi međunarodno pravo".

Korpus čuvara Islamske Revolucije je nakon ovakvog razvoja situacije pozvao na provladine proteste, koji su održani 12. januara u cijelom Iranu tokom kojih su održani milionski skupovi širom zemlje. Naravno, o ovim skupovima i podršci ustavu i državi Irana zapadni i domaći mediji gotovo da nisu ni izvještavali. Oni i dalje nastavljaju izvještavati kao da se u Iranu od 08. januara ništa nije promijenilo i kao da se i dalje odvijaju „antidržavne demonstracije“ koje često nazivaju i „revolucijom“

Nakon što planovi koje predvode Washington i njegov glavni saveznik, izraelski režim, nisu uspjeli ojačati ekonomske proteste unutar Islamske Republike usmjerene prema "promjeni režima", Trump je zaprijetio je da će uvesti dodatnu carinu od 25 posto zemljama koje posluju s Iranom.

U međuvremenu, SAD su pozvale svoje građane da odmah napuste Iran i izbjegavaju putovanja pod bilo kojim okolnostima. Isto su učinile i druge zapadne zemlje.

Da li će doći do rata?

Nesumnjivo. Bez obzira kakva tumačenja postojala o Dvanaestodnevnom ratu koji su Izrael i Amerika vodile protiv Irana i bez obzira koliko se Trump hvalio svojim „uspjehom“ u tom ratu, činjenica da on nije ostvario nijedan željeni rezultat agresora neminovno vodi zaključku da neće odustati od svojih decenijskih planova, a to je uništenje i disolucija Irana.

Nagovještaji američkih zvaničnika, prije svega američkog predsjednika, ali i drugih jasno ukazuju na novu vojnu intervenciju protiv Irana

Također, izvještaji sa terena ukazuju na to da se američke jedinice za specijalne operacije – uključujući Delta snage – premještaju bliže iračko-iranskoj granici. Ovo područje je ključno: omogućava tajni ulazak, brze udare i koordinaciju s regionalnim resursima. Ove snage se koriste samo u slučajevima kada Amerika treba uhvatiti ili ubiti, poput otmice Nicolasa Madura, predsjednika Venecuele, i tajnih operacija na zabranjenoj teritoriji.

Uz to, zabilježeno je, još od početka decembra, da su desetine američkih vojnih transportnih aviona, prvenstveno C-17 i C-5, sletjeli u baze u Perzijskom zaljevu, prije svega u bazu Al-Udeid u Kataru, sjedište CENTCOM-a za zračne operacije. Podaci praćenja leta pokazuju kontinuirani promet teškog tereta iz SAD-a i Evrope u Katar, Kuvajt, Bahrein, UAE i Saudijsku Arabiju.

Izrael naravno neće stajati po strani i sigurno je da mu odgovara dublje uključivanje Amerike nego u Dvanaestodnevnom ratu prije sedam mjeseci.

Iran već otvoreno ukazuje da će ovaj put mnogo jače uzvratiti, ne zaobilazeći američke vojne baze u regiji kao ni zemlje u kojima su te baze locirane.

Dvanaestodnevni rat Izraela i Amerike je bio znatan ispit za Iran i njegovu odbranu tako da je proteklih sedam mjeseci intenzivno iskorišteno za jačanje svih vojnih kapaciteta.

Nesumnjivo, do rata će ponovo doći, samo je pitanje njegovog intenziteta i obima.