Stara izreka se pokazuje tačnom: doručkujte kao kralj, a večerajte kao siromah. Pitanje najboljeg vremena za večeru često je opterećeno kulturnim i nacionalnim razlikama, ali i zdravstvenim aspektima.

Stručnjaci savjetuju da večeru završite najmanje tri sata prije spavanja.

Na primjer, ako obično liježete u ponoć, idealno je da večerate do 21 sat. Kasno jedenje može poremetiti cirkadijalni ritam, otežati sagorijevanje kalorija i narušiti kvalitet sna.

Vrijeme večere utiče i na trajanje noćnog posta između posljednjeg obroka i doručka narednog dana.

„Vremenski ograničena ishrana“, vrsta povremenog posta, podrazumijeva da se svi dnevni obroci unesu u periodu od 12 sati ili manje, što omogućava tijelu da sagorijeva ugljene hidrate kada ih unosite, a masti kada ih ne unosite. Ovo može pomoći u mršavljenju i poboljšati metaboličko zdravlje.

Konsenzus stručnjaka je da je bolje ograničiti unos kalorija na raniji dio dana, jer smo biološki podešeni da lakše prerađujemo hranu u ranijem dijelu aktivne faze.

Dugovječni stogodišnjaci obično imaju laganu večeru dovoljno ranu da ostavi 12 sati do doručka narednog dana.

Ipak, u praksi je često teško doručkovati obilno jer je nivo energije ujutro već visok. Većina ljudi unosi najveći dio kalorija u večernjim satima, što nije idealno, ali je prihvatljivo ako se osigura period odmora tijelu i prati ukupni obrazac ishrane. Važno je i da poslije večere ne konzumirate grickalice ili alkohol ispred televizora.

Stručnjaci ističu da je ključno držati obroke u okviru od 12 sati i završiti večeru tri sata prije spavanja. Ako dobro spavate i nemate zdravstvene probleme, trenutni raspored obroka je prihvatljiv. Ako pak postoji loš san ili zdravstveni problemi, preporučuje se obilniji doručak i ručak, uz manju večeru, što se smatra najzdravijim obrazcem ishrane.