Novi detalji o brutalnom obračunu iranskih vlasti s demonstrantima nastavili su da pristižu 18. januara, nakon što je zvaničnik iranskog pravosuđa rekao novinarima da će za one koji se budu smatrali "neprijateljski nastrojenima" uslijediti "najteže islamske kazne".

Asghar Jahangir, portparol iranskog pravosuđa, rekao je na konferenciji za novinare 18. januara da će sudije imati slobodne ruke pri izricanju kazni demonstrantima.

Njegove izjave dolaze nakon sedmice u kojoj je Vašington izgledao kao da odustaje od vojne akcije protiv Teherana, nakon uvjeravanja da demonstranti neće biti suočeni sa smrtnom kaznom.

U međuvremenu, ljudi koji napuštaju Iran i dalje za Radio Farda, servis Radija Slobodna Evropa, iznose detalje o životu unutar zemlje.

Rođaci 42‑godišnjeg Mohsena Rashidija, demonstranta, naveli su da je iskrvario do smrti nakon što su ga sigurnosne snage upucale u nogu.

Dodali su da su bili prisiljeni da plate hiljade dolara kako bi dobili njegovo tijelo.

U drugom intervjuu, penzioner koji je napustio Iran 17. januara izjavio je za Radio Slobodna Evropa da je "osjećaj ratnog stanja potpun — noću… oružane snage nasumično zaustavljaju automobile. Provjeravaju cijelo vozilo, kao i mobilne telefone".

Veliki broj povreda oka

Iranski oftalmolog koji je nedavno napustio zemlju izjavio je za Radio Farda( Iranski servis Radija Slobodna Evropa), da se bolnice teško nose s liječenjem svih povrijeđenih u protestima te da su ljekari pod ogromnim pritiskom zbog velikog broja povreda oka.

"Postoje izvještaji da su sigurnosne snage iz bolnica odvodile ranjene pacijente", rekao je ljekar.

Njegovo svjedočenje slijedi ranije navode o tome da su očne klinike preopterećene pacijentima usljed najvećih protesta u Iranu u posljednjih nekoliko godina. Tokom protesta pod sloganom "Žene, život, sloboda" u periodu 2022–2023, Radio Slobodna Evropa je takođe izvještavao o brojnim slučajevima u kojima su sigurnosne snage namjerno ciljale oči demonstranata tokom gušenja protesta.

Iranski građanin koji je nedavno putovao u Tadžikistan izjavio je za dopisnika tadžikistanskog servisa Radija Slobodna Evropa da su sigurnosne snage i dalje prisutne na ulicama s "borbenim oružjem" nakon masovnih protesta.

U međuvremenu, novi snimci iz Irana navodno prikazuju kako vladine i paravojne snage u civilu napadaju građane koji su se sklonili u stambene zgrade u Teheranu. Na snimcima, koje Radio Slobodna Evropa nije mogao nezavisno potvrditi, vidi se upotreba vatrenog oružja, pendreka, mačeta, palica i lasera.

Najnoviji dokazi o obračunu pojavili su se nakon intervjua u kojem je predsjednik Trump izjavio da je "vrijeme da se potraži novo rukovodstvo u Iranu".

Tramp je za Politiko, u izjavama objavljenim 17. januara, rekao da je iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamenei, kriv za "potpuno uništenje zemlje i upotrebu nasilja na nivoima kakvi nikada ranije nisu viđeni".

Ranije ove sedmice, Trump je izgledao kao da odgađa vojni udar na Iran, rekavši novinarima da su iranske vlasti pristale da zaustave pogubljenja demonstranata.

Dana 17. januara, Hamenei je ponovio tvrdnju da su Sjedinjene Američke Države potaknule proteste u Iranu i za stradanja okrivio Trumpa.

"Američkog predsjednika smatramo krivim za žrtve, štetu i klevetu koju je nanio iranskom narodu", rekao je u godišnjem govoru povodom vjerske svečanosti.

Protesti počeli zbog ekonomskih razloga

Najnoviji izazov teokratskoj vladi izbio je 28. decembra 2025. godine, kada su demonstranti izašli na ulice zbog oslabljene iranske ekonomije, prije nego što su protesti prerasli u antivladine demonstracije.

Norveška organizacija Iran Human Rights potvrdila je najmanje 3.428 smrtnih slučajeva demonstranata od strane bezbjednosnih snaga, dok je američka organizacija HRANA potvrdila broj od 3.090 poginulih, uključujući 2.885 demonstranata, uz više od 22.000 hapšenja.

Sam Hamenei je priznao da su hiljade ljudi ubijene.

Organizacije za ljudska prava upozoravaju da je stvarni broj vjerovatno veći zbog internetske blokade uvedene od 8. januara, koja je ozbiljno otežala napore provjere.

Internetska ograničenja su nakratko ukinuta 17. januara, ali je monitoring grupa NetBlocks saopštila da se čini da je blokada ponovo uvedena kasnije tokom dana.

Demonstranti su dobili široku podršku na ulicama i na događajima u brojnim američkim i evropskim gradovima i drugdje.

Iranski filmski autor Jafar Panahi uputio je hitan apel na dodjeli Evropskih filmskih nagrada u Berlinu da svijet "reaguje" na obračun vlasti.

"Ako svijet danas ne reaguje na ovo otvoreno nasilje, u opasnosti neće biti samo Iran, već čitav svijet", rekao je tokom ceremonije otvaranja.

"Nasilje koje ostane bez odgovora postaje normalizirano. A kada se normalizira, ono se širi. Postaje zarazno."

Panahi, koji se ranije suočio sa zatvorskom kaznom u Iranu, obećao je da će se vratiti u tu zemlju kako bi nastavio pozivati na slobodu.