Ulaskom u ovu izbornu godinu počela je otvorena licitacija imena kandidata za pozicije članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Za sada je svega nekoliko kandidata zvanično najavilo svoje kandidature, piše !Odgovor.ba.

Tako je sigurno je da će kandidati za člana Predsjedništva BiH, Bošnjaka iz Federacije, biti aktuelni član Predsjedništva Denis Bećirović (SDP i druge stranke) i lider Stranke za Bosnu i Hercegovinu Semir Efendić.

Iz RS-a je potvrđena kandidatura Nebojše Vukanovića, lidera stranke Za pravdu i red.

Kada je riječ o članu Predsjedništva BiH, Hrvatu iz Federacije, za sada je zvanično potvrđena samo kandidatura Slavena Kovačevića ispred Demokratske fronte.

Ko se čeka?

Kandidatura za člana Predsjedništva BiH, Srbina iz RS-a, uveliko zavisi od rezultata ponovljenih prijevremenih izbora za predsjednika entiteta, zakazanih za 8. februar. Finalizacijom izborne utrke između kandidata SNSD-a Siniše Karana i kandidata opozicionih stranaka Branka Blanuše bit će jasnije i ko će biti kandidat za člana Predsjedništva.

Blanuša je u ovu utrku ušao kao politički anonimus, potpuno nepoznat bosanskohercegovačkoj javnosti i gotovo neprepoznatljiv unutar vlastitog izbornog korpusa. Upravo kao takav, netipičan kandidat uspio je ozbiljno ugroziti prepoznatljivog Karana.

Lider SNSD-a Milorad Dodik je presudom Suda BiH udaljen s izbornih lista, barem u predstojećem izbornom ciklusu, ali kao predsjednik stranke i dalje presudno utiče na političku stvarnost. Njegova će biti posljednja i kada je riječ o kandidatu SNSD-a za člana Predsjedništva BiH i za predsjednika RS-a.

Ako Blanuša pobijedi na izborima za predsjednika RS-a, realno je očekivati da će tu poziciju braniti i na redovnim izborima. U tom slučaju, SNSD će svu političku snagu mobilizirati na povratak te funkcije, a ne na utrku za člana Predsjedništva BiH, što otvara prostor opoziciji da napadne upravo tu funkciju.

Za sada se kao očekivani kandidat SNSD-a spominje aktuelna članica Predsjedništva Željke Cvijanović.
A zbog opterećenosti unutrašnjim podjelama opozicije, moguće je da će pored kandidature Vukanovića biti i još nekoliko kandidatura iz tog bloka stranaka.

Ono što trenutno najviše privlači pažnju javnosti jesu izvjesne, ali još uvijek neobjavljene kandidature.

Tako se očekuju još dvije izvjesne kandidature dva politička subjekta, ali imena još nisu poznata. Riječ je o Stranci demokratske akcije i Hrvatskoj demokratskoj zajednici BiH.

Kada je riječ o kandidatu SDA, sve opcije su otvorene – od mogućnosti da to bude lider stranke Bakir Izetbegović, preko ponovne kandidature Šefika Džaferovića, pa do opcije da stranka istakne kandidatkinju. SDA se još nije zvanično oglasila o imenu kandidata.

Hrvatski Blanuša

Međutim, sve je više pokazatelja da bi Hrvata za Predsjedništvo mogao kandidirati još jedan blok političkih stranaka, tzv. Hrvatska petorka, koju čine HDZ 1990, HRS, HNP i HSS i HDS.

Oni najavljuju zajedničkog i nestranačkog kandidata. Iako su se u javnosti pojavile informacije da je Martin Raguž već izabran kao njihov kandidat za člana Predsjedništva BiH, te navode su jasno demantovali.

Predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović u intervjuu za FTV kazao je da je još rano za imena, ali da su kriteriji jasni.

„Tražimo nestranačku osobu, sveučilišnog profesora, poliglotu, nekoga ko može promijeniti političku paradigmu i ima ozbiljne veze u Evropi“, poručio je Cvitanović, dodavši da stranački kandidati ne dolaze u obzir.

„Nismo spremni podržati stranačkog potrčka. Treba nam slobodna i hrabra osoba“, rekao je.

Iz ovog opisa čini se da je Cvitanović praktično nacrtao „hrvatskog Blanušu“. O Blanuši i njegovoj netipičnoj političkoj biografiji pisali smo ranije.

Očigledno je da su unutar Petorke prepoznali da je upravo takav profil kandidata potreban kako bi se suprotstavili političkom autoritetu Dragana Čovića. Čović, koji se na izbore kandidirao samo onda kada protivkandidat nije bio Željko Komšić, i ovaj će izborni ciklus, po svemu sudeći, preskočiti, gurajući u prvi plan nekog od svojih pouzdanih kadrova, najvjerovatnije Darjanu Filipović, zastupnicu u Državnom parlamentu.

Petorka je istovremeno opterećena vlastitim odnosima s HDZ-om BiH. Neki od njenih lidera nekada su bili kadrovi te stranke, drugi su danas u vlasti s HDZ-om na federalnom nivou, dok su opozicija na državnom nivou ili su u vlasti zajedno u kantonu.

Iako su ideološki gotovo na istoj strani s HDZ-om, odnosno s Hrvatskim narodnim saborom BiH kao parapolitičkom organizacijom koja kanališe „hrvatske interese“, cilj Petorke je jasan: izbaciti HDZ iz vlasti i preuzeti hrvatske pozicije.

Za takvu kombinatoriku potreban im je snažan parlamentarni rezultat, koji je nemoguć bez izuzetno jakog kandidata za člana Predsjedništva BiH.

Kandidata toliko uvjerljivog da ga HDZ ne može optužiti za razbijanje „hrvatskog jedinstva“, posebno nakon rane najave kandidature Slavena Kovačevića.