Privremena rješenja za dugotrajne probleme. Šta donose izmjene Zakona o policijskim službenicima u Federaciji? Pogodovanje pojedincima ili pomoć u nedostatku kadrova? Podrška sindikata podijeljena, a čini se i zastupnika. Gosti emisije Plenum FTV-a bili su Ramo Isak, Aldin Sinanović i Mihret Rotić.

Isak: Neko pokušava sistemski ugasiti FUP

Ministar unutrašnjih poslova Federacije BiH Ramo Isak kaže da izmjene Zakona o policijskim službenicima nisu oborene slučajno, već kao rezultat političkih dogovora i lobiranja, te upozorava da će Federalna uprava policije zbog toga ući u ozbiljne probleme.

Isak navodi da je zakon na Vladi Federacije BiH usvojen jednoglasno, ali da su zastupnici u Parlamentu glasali suprotno tom stavu. „Ako je zakon jednoglasno prošao na Vladi, a onda u Parlamentu ne dobije podršku, to znači da je postojao prethodni politički dogovor da se spriječi njegovo usvajanje“, rekao je Isak.

Tvrdi da je cilj takvih poteza slabljenje Federalne uprave policije. „Postoje političari koji otvoreno govore da Federalnu upravu policije treba ugasiti. Ovo što se danas desilo ide upravo u tom pravcu“, kaže ministar.

Isak direktno imenuje političke aktere za koje smatra da su odgovorni. „Određeni ministri iz HDZ-a i pojedini predstavnici SDA učestvuju u ovim opstrukcijama. Zakoni mjesecima stoje u ladicama ministarstava koja vode kadrovi HDZ-a i namjerno se ne puštaju u proceduru“, tvrdi.

Govoreći o pismu OSCE-a, Isak je rekao da ono nije imalo presudan utjecaj na odluku Zastupničkog doma. „Da je postojala stvarna namjera da se uvaže sugestije OSCE-a, oni bi došli u moj kabinet, kao što su to radili mnogo puta ranije. Ovo pismo je izlobirano i neozbiljno“, ocijenio je.

Isak tvrdi da se zakon ne blokira prvi put, već da je godinama bio predmet sistemske opstrukcije. „Ovaj zakon se ne radi od jučer. Radi se godinama, ali je bio blokiran u ministarstvima gdje su ministri iz HDZ-a. Zakoni stoje u ladicama, ne puštaju se u proceduru“, rekao je, dodajući da je o tome obavještavao i OSCE i OHR.

Opisao je i situaciju uoči samog glasanja. „Pet minuta prije izjašnjenja rečeno mi je da zastupnici HDZ-a neće glasati. A istog jutra smo zajedno na Vladi jednoglasno podržali zakon i amandmane. To pokazuje nivo neozbiljnosti“, kazao je.

Govoreći o ulozi sindikata, Isak kaže da oni nisu zaustavili zakon, već da je do blokade došlo političkim lobiranjem zastupnika SDA. „Zamjenik predsjednika sindikata je priznao da ih je lično zvao Salko Zildžić i lobirao da zakon ne ide dalje. To mi je potvrđeno i na sastanku kod premijera“, rekao je Isak.

Dodaje da je isti zastupnik ranije pokušavao lobirati i oko imenovanja rukovodstva FUP-a. „Salko Zildžić me je lično zvao da lobira da određeni kandidat bude direktor Federalne uprave policije. U tome nije uspio“, naveo je.

Ministar upozorava da su posljedice neusvajanja zakona ozbiljne i dugoročne. „Trenutno u Federalnoj upravi policije nedostaje oko 30 posto policijskih službenika. U narednom periodu u penziju odlazi oko stotinu ljudi, a niko od njih nema ni 60 ni 65 godina“, kaže Isak.

Navodi da FUP već sada teško odgovara na sigurnosne izazove. „Imali ste afere u Tuzli, Sarajevu, Hercegovačko-neretvanskom kantonu – svugdje isti problem: nedostatak policijskih službenika. Predmeti su preopterećeni, ljudi rade na ivici izdržljivosti“, ističe.

Isak poručuje da nakon današnjeg glasanja više ne preuzima odgovornost za moguće posljedice. „Od danas ja više ne snosim odgovornost. Ako se desi bilo kakav sigurnosni problem ili, ne daj Bože, neko izgubi život zbog manjka policijskih službenika, odgovornost je na onima koji danas nisu glasali“, rekao je.

Zaključuje da zakon više neće ponovo slati u parlamentarnu proceduru. „Ovaj zakon više neću upućivati. Pokušao sam pomoći da FUP ne dođe u stanje u koje sada ide, ali očigledno neko sistemski želi da ovu upravu oslabi ili ugasi“, zaključio je Isak.

Sinanović: Ovo nije lični interes, nego potreba institucije i države

Predsjednik UO Sindikata policijskih službenika FUP, Aldin Sinanović komentarisao je neusvajanje izmjena Zakona o policijskim službenicima u Parlamentu Federacije BiH, ističući da je podrška sindikata ovom zakonu bila zasnovana isključivo na interesu institucije i sistema sigurnosti, a ne na ličnim razlozima.

„Ja ću ovdje govoriti kao policijski službenik, neko ko voli svoju instituciju u kojoj radi već 27 godina i neko koji je na nekim nivoima odakle se vidi problem Federalne uprave policije“, rekao je Sinanović.

Kako navodi, sindikat je odluku o podršci zakonu donio nakon razgovora s menadžmentom Federalne uprave policije i ministrom.

„U razgovoru sa menažmentom, prije svega sa ministrom, nama je objašnjeno čemu teže ove izmjene zakona i u kojim problemima se nalazi Federalna uprava policije. Nakon tako jednog lijepog razgovora, gdje se baš išlo u detalje, mi smo odlučili da podržimo taj zakon, prije svega što nismo mogli naći zashodno da se nekom uskraćuje neko pravo“, istakao je.

Sinanović naglašava da su izmjene zakona imale demokratski karakter i mehanizme zaštite od zloupotreba. „Zakon je demokratski orijentisan na pravima volje i on je imao elemente praćenja od nezakonosti. Danas smo se nadali da će zakon proći, baš kao što ministar reće, međutim svima nam je poznata ta činjenica da nije“, kazao je.

Dodaje da policija mora nastaviti funkcionisati bez obzira na političke odluke. „Šta i kako dalje, mi moramo dalje moramo raditi, mi moramo instituciju voliti i sa svojim kapacitetima koje imamo krenuti dalje.“

Posebno je upozorio na problem odlaska iskusnih kadrova u penziju i važnost 2026. godine za policijske strukture. „I dalje tvrdim da je bilo volje i sluha, da se trebao izglasati ovaj zakon i dozvoliti stručnjacima koje je teško nadoknaditi da ostanu, da pomognu još dvije godine da osposobimo nove kadrove i kadrove koje imamo“, rekao je Sinanović.

„2026. je u svim kantonalnim ministarstvima, u državnim policijskim agencijama veoma bitna za odlazak u penziju“, dodao je, pojašnjavajući da veliki broj policijskih službenika ispunjava uslove za penzionisanje zbog zapošljavanja neposredno nakon rata.

„Relativno mladi ljudi odlaze u penziju mogu još uvijek doprinjeti službi, sigurnosti, državi, a s druge strane opterećuju i penzoni fond.“

Sinanović je odbacio spekulacije da se zalaže za izmjene iz ličnih razloga. „Odredbe ovog zakona mene se ne dotiču jer njegovo važenje završava 2027. godine u 12. mjesecu, a ja sam ako Bog da u penziji 2028. Tako da ovo nije iz nekog ličnog interesa kao što se to špekuliše u javnosti, nego čisto onako iz potrebe i ono što osjećam prema ovoj upravi i ovoj državi i sektoru sigurnosti.“

Govoreći o postojećem Zakonu o policijskim službenicima, Sinanović je naglasio da je vrijeme za izmjene. „Zakon o policijskim službenicima datira iz 2005. godine. Mislim da je krajnje vrijeme da se urade neke izmjene i neka bolja rješenja da se iznađu“, rekao je.

Sinanović je upozorio i na sve manju zainteresovanost mladih za policijski poziv. „Imamo problem i sa prijemom novih policijskih službenika. Iz godine u godinu opada zainteresovanost. To više nije posao koji je toliko željan kao nekada. Prije smo na stotinu pozicija imali hiljadu prijava. Sada na stotinu pozicija imamo 300 prijava i u procesu eliminacije, morfološke, fizičke, ljekarske, dođemo do toga da ne možemo da primimo.“

Na kraju je citirao rečenicu koja, kako kaže, najbolje oslikava trenutnu situaciju. „Citiram, s odlaskom mladih ljudi, nama su penzioniri budućnost.“

Rotić: Izmjene zakona o policiji gurane su u hitnoj proceduri bez stvarnog dijaloga sa sindikatima

Mihret Rotić, predsjednik UO Sindikata službenika FMUP, ističe da Sindikat koji predstavlja ima jedini reprezentativni status kada je riječ o zaštiti kolektivnih prava policijskih službenika Federalne uprave policije i zaposlenih u Federalnom ministarstvu unutrašnjih poslova.

„Prije svega želim naglasiti da ovdje predstavljam jedini reprezentativni sindikat za zastupanje kolektivnih interesa i prava policijskih službenika Federalne uprave policije, kao i državnih službenika i namještenika Federalnog ministarstva i Federalne uprave policije.“

Govoreći o procesu izmjena zakona, Rotić naglašava da sindikati nisu bili pravovremeno uključeni, te da su za predložene izmjene saznali nezvanično. „Razgovori o ovim izmjenama započeli su u martu prošle godine, a interesantno je da smo za izmjene i dopune zakona saznali praktično putem kuloara. Zbog toga smo se obratili ministru sa zahtjevom da nam se dostavi nacrt zakona.“

Kako navodi, prvi nacrt zakona sadržavao je dvije sporne odredbe, od kojih se jedna odnosila na vanredno unapređenje policijskih službenika. „U roku od 24 sata dobili smo dokument u kojem su postojale dvije odredbe, od kojih se jedna odnosila na vanredno unapređenje 78 policijskih službenika u više policijske činove.“

Rotić pojašnjava da se radi o činovima koji se, prema važećim propisima, ne mogu steći posebnim unapređenjem. „To su činovi viši inspektor, samostalni inspektor i glavni inspektor, koji se inače ne mogu proizvesti putem posebnog unapređenja.“

Sindikat je, prema njegovim riječima, imao ozbiljne primjedbe i na hitnu proceduru i na način donošenja izmjena. „Naše primjedbe su se odnosile prije svega na hitnu proceduru i način na koji smo uopće saznali za izmjene.“

Druga sporna odredba odnosila se na produženje ostanka u službi, ali samo za određene činove, što je sindikat ocijenio diskriminatornim. „Druga odredba se odnosila na produženje ostanka u službi, ali isključivo za tri čina, što smo s pravom ocijenili kao diskriminaciju.“

Rotić podsjeća da rani odlazak u penziju kod dijela policijskih službenika nije posljedica privilegija, već specifičnih okolnosti zapošljavanja. „Tačno je da imamo policijske službenike koji odlaze u penziju sa 49 godina, ali to je posljedica načina zapošljavanja, naročito ratne generacije.“

Istovremeno, naglašava doprinos tih policijskih službenika državi i sigurnosnom sistemu. „Ti ljudi su branili ovu državu i dali nemjerljiv doprinos službi, i njihov odlazak će se itekako osjetiti.“

Ukazuje i na generacijske razlike u zapošljavanju u policiji. „Mi pripadamo generaciji koja je u službu stupila sa nepunih 19 godina, nakon srednje policijske škole, ali je taj koncept kasnije napušten.“

Zbog beneficiranog radnog staža, objašnjava, prestanak radnog odnosa nastupa automatski. „Po sili zakona, nakon 40 godina penzijskog staža, radni odnos prestaje automatski.“

Rotić smatra da su pojedine odredbe zakona bile neprecizno ili nespretno formulisane, što je otvorilo prostor za pogrešna tumačenja.

„Moguće je da su neke odredbe bile nespretno formulisane, ali je fokus javnosti sveden na starosnu granicu od 65 godina.“

Dodaje da se, zbog promjena u sistemu zapošljavanja, pojavljuju i novi problemi. „Danas imamo situaciju da se u policiju može stupiti sa 35 godina, što znači da će pojedini službenici raditi do 65. godine.“

Iako su neke primjedbe sindikata formalno uvažene, Rotić tvrdi da je proces ostao netransparentan. „Navodno su brisane diskriminatorne odredbe, ali hitna procedura je ostala, a mi smo ponovo saznali da postoji nova verzija zakona.“

Posebno problematičnim ocjenjuje sastav komisije za vanredno unapređenje. „Predloženo je da rad policijskih službenika za najviše činove ocjenjuju službenici nižih činova i jedan državni službenik, čime se ozbiljno narušava hijerarhija.“

Naglašava da je hijerarhija temelj funkcionisanja policije. „U policiji i vojsci narušavanje hijerarhije vodi ka anarhiji.“

Na kraju, Rotić poručuje da sindikati nisu protiv reformi, ali insistiraju na dijalogu i temeljitim analizama. „Ako zaista postoji potreba za izmjenama, one moraju proizaći iz dijaloga, ozbiljne analize i rada kroz radne grupe, a ne kroz hitne i parcijalne intervencije.“