Balkan je dom nekih od najčišćih i najdivljijih rijeka u Evropi, koje su ključne za biodiverzitet kontinenta. Međutim, porast infrastrukturnih projekata sve više ih ugrožava, navodi se u studiji koju su objavile nevladine organizacije Riverwatch i EuroNatur.

Divlja rijeka je ona koju nisu dotakli industrija ni brane. Ali posljednjih godina cijeli balkanski region bilježi nagli porast izgradnje malih hidroelektrana, koje su velikodušno subvencionirane, dok investitori nastoje iskoristiti pouzdan i obnovljiv izvor energije.

Prema izvještaju istih organizacija iz 2024. godine, na Balkanu trenutno postoji oko 1.800 takvih postrojenja, dok je planirano više od 3.000 novih projekata izgradnje.

Novo istraživanje fokusiralo se na „skoro prirodne“ rijeke — vodotokove čiji protok ostaje netaknut ili gotovo netaknut, s očuvanim prirodnim poplavnim područjima.

Godine 2012. ove uglavnom neizmijenjene rijeke činile su 30 posto vodenih tokova u regionu. Do 2025. godine, taj udio pao je na samo 23 posto — što predstavlja gubitak od skoro 2.500 kilometara.

Ove rijeke, koje su od suštinskog značaja za očuvanje okoliša, posebno su ugrožene u Albaniji i Bosni i Hercegovini, javlja AFP.

U Bosni i Hercegovini udio netaknutih rijeka smanjen je za 23 posto između 2012. i 2025. godine.

Albanija je zabilježila „ogroman pad“ u broju „skoro prirodnih riječnih dionica“, sa 68 posto u 2012. godini na samo 40 posto u 2025., navodi se u izvještaju.

Ipak, izvještaj ističe da je odluka Albanije iz 2023. da proglasi rijeku Vjosu — jednu od posljednjih divljih rijeka u Evropi — nacionalnim parkom, pomogla da se spriječi izgradnja desetina planiranih brana.

Širom regiona, gotovo 900 kilometara rijeka uspješno je sačuvano zahvaljujući pravnim pobjedama.