Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a (Savez nezavisnih socijaldemokrata), izrazio je bezrezervnu podršku Donaldu Trumpu i najavio moguće povlačenje Republike Srpske iz Dejtonskog sporazuma. Tokom opsežnog intervjua, on je naglasio da su presude Ustavnog suda Bosne i Hercegovine narušile temelje mira dogovorenog 1995. godine.

Lider vladajuće koalicije u Republici Srpskoj poručio je da ovaj entitet treba ozbiljno razmisliti o daljem učešću u Dejtonskom sporazumu. Dodik je pozvao na unutrašnji dijalog o ovoj temi, tvrdeći da odluke suda prevazilaze njegove nadležnosti. On smatra da ovakvo djelovanje direktno potkopava izvorni okvir sporazuma kojim je okončan rat, piše mađarski medij Balk.hu.

U razgovoru za beogradsku "Politiku", Milorad Dodik je naglasio da ostanak Aleksandra Vučića na vlasti u Srbiji predstavlja "pitanje života i smrti" u narednoj deceniji. Potvrdio je da je dobio poziv za Molitveni doručak u Sjedinjenim Američkim Državama, uz napomenu da sa Vučićem nema nikakvih nesuglasica. Zanimljivo je da ovaj put nije spominjao Mađarsku niti premijera Viktora Orbána, kojeg je ranije često hvalio.

Komentarišući svoj legitimitet, Dodik je ustvrdio da ga sa funkcije nije smijenio narod, već odluka neovlaštenog stranca uz podršku bošnjačkih sudija. Iako ga nije direktno imenovao, jasno je aludirao na visokog predstavnika u BiH, Christiana Schmidta. Na direktno pitanje da li je on glavni autoritet u Republici Srpskoj, odgovorio je da je to neizbježno jer se svakodnevno suočava sa rješavanjem ključnih problema.

Kritika vještačkih državnih tvorevina

Lider bosanskih Srba smatra da je postojanje Bosne i Hercegovine istorijski neutemeljeno i da je ona vještački konstrukt. Prema njegovom mišljenju, vanjske sile, prvenstveno Evropska unija, održavaju zemlju koja je praktično već pred raspadom. On vjeruje da su međunarodni odnosi dobili novu dimenziju povratkom Donalda Trumpa, što je, kako tvrdi, primijećeno i u samom Washingtonu.

Dolazak na tradicionalni Molitveni doručak u februaru još uvijek zavisi od izbornog procesa u zemlji. Zbog odluke Centralne izborne komisije (CIK) o ponavljanju izbora u nekim okruzima, Dodik kao predsjednik partije mora biti prisutan na terenu. Ipak, najavio je da će posjetiti inostranstvo tokom marta ukoliko put u SAD ne bude realizovan sada. Naglasio je da takve prilike koristi za izgradnju odnosa, ali uz veliki oprez zbog mogućih političkih manipulacija.

Posebno je istakao da se njegov odnos sa novom američkom administracijom može opisati kao "opušten". Dodik, koji je donedavno bio nepoželjna osoba u Americi, sada tvrdi da su ranije sankcije bile isključivo rezultat politike Demokrata. On smatra da Evropska unija godinama igra podređenu ulogu u odnosu na SAD, što je situacija u kojoj se sada nalaze i sami Evropljani.

Podrška aneksiji Grenlanda

Milorad Dodik je najavio i skori put u Izrael kako bi se sastao sa premijerom Benjaminom Netanyahuom. Prisjetio se ranijih neuspješnih pokušaja bh. vlasti da protiv njega isposluju Interpolovu potjernicu tokom boravka u toj zemlji. On smatra da ima čvrste saveznike u borbi za nacionalne interese, uprkos pritiscima koje osjeća iz Sarajeva.

Najveće iznenađenje u intervjuu bila je njegova podrška Trumpovoj ideji o aneksiji Grenlanda. Dodik je izjavio da bi mu bila "slatka satisfakcija" da vidi ostvarenje tog plana. Rekao je da bi rado čestitao Trumpu jer smatra da se historija ne ponavlja samo slučajno, već onako kako neko zaslužuje. Ovo vidi kao neku vrstu duga prema onima koji su bez dozvole Vijeća sigurnosti UN-a bombardovali srpski narod devedesetih godina.

Što se tiče balkanske politike, on ne vjeruje da će Washington posvetiti više pažnje ovom regionu nego ranije. Kao dokaz navodi činjenicu da još uvijek nisu imenovani novi ambasadori u ključnim gradovima poput Beograda, Sarajeva i Skoplja. On vjeruje da je imenovanje Marka Brnovića u Srbiji spriječeno lobiranjem "duboke države" i albanskih interesnih grupa.

Na samom kraju, Dodik je poručio da ne želi gubiti prijatelje ni na istoku ni na zapadu. Odnos sa Vučićem vidi kao ključ stabilnosti, strahujući da bi bilo koja alternativa dovela do trenutnog priznanja Kosova. Povodom jubileja lista "Politika", čiji je dugogodišnji čitalac, otkrio je da planira pokretanje sopstvenog podcasta kako bi direktnije komunicirao sa javnošću.