Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez upozorio je na, kako navodi, intenzivirane pokušaje međunarodnog lobiranja koji za cilj imaju dodatnu destabilizaciju države kroz ideje o trećem entitetu ili secesiji Rs. Prema njegovim riječima, takve aktivnosti predstavljaju nastavak ratnih politika, samo u drugačijem obliku.

On smatra da se kroz političke i diplomatske kanale pokušava legitimisati ono što, kako kaže, nije uspjelo tokom rata.

„Pokušaji međunarodnog lobiranja s ciljem dodatne podjele Bosne i Hercegovine… nisu ništa drugo nego nastavak ratnih projekata drugim sredstvima“, poručio je Helez.

Govoreći o političkoj pozadini takvih inicijativa, Helez tvrdi da se svjesno stvara ambijent stalne političke napetosti kako bi određene strukture zadržale političku moć i uticaj.

„Ovakvim aktivnostima svjesno se proizvodi kriza, hrani nacionalizam i drži ova zemlja zarobljenom u permanentnom stanju nestabilnosti“, naveo je.

Prema njegovom stavu, trenutni politički sistem u BiH omogućava održavanje blokada koje, kako tvrdi, odgovaraju nacionalističkim elitama.

„Jedina svrha je da se održi stanje trajne blokade iz koje profitiraju nacionalističke strukture i pojedinci koji od podjela prave karijeru“, istakao je Helez.

Poseban dio njegove poruke odnosi se na Dejtonski mirovni sporazum. Helez priznaje njegov historijski značaj u zaustavljanju rata, ali tvrdi da je dugoročno postao kočnica razvoja države.

„Dejtonski mirovni sporazum je zaustavio rat i to je njegova jedina historijska veličina“, naveo je.

Istovremeno, smatra da je sadašnji ustavni okvir prepreka funkcionalnosti države.

„Dejton danas funkcioniše kao sofisticirani mehanizam blokade: blokade razvoja, blokade demokratije i blokade normalnog života“, poručio je.

Govoreći o mogućim ustavnim promjenama, Helez insistira da one moraju voditi jačanju građanskog principa i funkcionalnosti institucija.

„Njegova promjena je neizbježna, ali isključivo u pravcu veće demokratije, veće funkcionalnosti i pune jednakosti građana“, naglasio je.

Kao posebno problematične navodi ideje o dodatnim etničkim teritorijalnim reorganizacijama države.

„Sve drugo, uključujući priče o dodatnim entitetima, ‘legitimnom predstavljanju’ i ‘mirnom razdruživanju’, obična je politička prevara“, naveo je Helez.

On tvrdi da se takve ideje pokušavaju predstaviti međunarodnoj zajednici kao racionalna rješenja.

„To je pokušaj da se ratni ciljevi ponovo upakuju i prodaju međunarodnoj zajednici“, dodao je.

Helez se osvrnuo i na, kako kaže, moralni aspekt Dejtonskog kompromisa, tvrdeći da je nastao nauštrb pravde.

„Od samog početka, Dejton je bio kompromis na račun pravde“, naveo je.

U tom kontekstu posebno naglašava izjednačavanje političkog uticaja različitih strana u ratu.

„Dao je jednaka prava u upravljanju državom onima koji su pucali na Bosnu i Hercegovinu i onima koji su je branili“, istakao je.

Dalje je naveo i teške optužbe o karakteru političkog sistema nastalog nakon rata.

„To nije pravedan sistem — to je institucionalizovana nepravda“, poručio je.

Posebno oštar bio je prema međunarodnim lobistima koji djeluju po pitanju BiH, tvrdeći da njihovo djelovanje nije motivisano razumijevanjem situacije u zemlji.

„To su bjelosvjetski politički prevaranti koji po stranim kancelarijama prodaju laži o Bosni i Hercegovini za ugovore i lične interese“, naveo je.

Prema njegovim riječima, takve aktivnosti su usmjerene ka pojednostavljivanju kompleksne političke realnosti BiH.

„To nije analiza, to je plaćena usluga“, rekao je Helez.

Dodatno je pojačao kritiku riječima:

„Takvi ljudi su politički lešinari koji žive od tuđih konflikata.“

Na kraju poruke naglasio je da budućnost države, prema njegovom stavu, može biti određena samo unutar Bosne i Hercegovine.

„Budućnost Bosne i Hercegovine određuje se isključivo u Bosni i Hercegovini, voljom većine njenih građana“, naveo je.

Zaključujući, poručio je da BiH ne može biti predmet političkog trgovanja.

„Bosna i Hercegovina nije ničiji projekat, ničija kolonija i ničija moneta za potkusurivanje“, istakao je Helez.