Informacije o pojedinim serijama popularne dohrane Aptamil, u kojima su pronađene sporne tvari i zbog kojih su pokrenute dodatne kontrole i povlačenja, brinu roditelje. Slučaj ponovno otvara pitanje koliko je dječija hrana, bilo uvozna ili domaća, doista sigurna, piše N1.

Iako je dječija hrana podložna strogim kontrolama, rizik se ne može potpuno isključiti. Vijest da je popularna dohrana za bebe povučena s tržišta zbog prisustva bakterije zvuči kao alarm za uzbunu. Mikrobiološka kontaminacija - tako je zvanično okarakterisan problem, uz procjenu da rizik može biti potencijalno ozbiljan. Slučaj je pokrenuo dodatne kontrole i otvorio staru dilemu – koliko je sistem nadzora zaista pouzdan?

"Desilo se u zemljama EU da se potkrala greška i da je došlo do prisustva opasne bakterije Bacillus cereus koja izaziva određene smetnje kod djece, pogotovo jer su to bebe i prije nego što smo dobili obavijest mi smo obavijestili javnost da se u susjedstvu to dešava. Uvoznik u BiH je objavio koje su to serije koje se povlače i apeliram na svakog potrošača ukoliko nađe tu seriju da slobodno vrati i dobit će povrat novca", Sanin Tanković, direktor Agencije za sigurnost hrane BiH.

Svaka kupovina hrane, od dohrane pa do voća, nosi svoj rizik. Nedavno je u pošiljci banana iz BiH u Hrvatsku otkrivena prisutnost opasne materije. Iz Agencije za sigurnost hrane ističu da je čest problem upravo neusaglašenost domaće i evropske legislative.

"Kod nas su banane in, ti pesticidi koji se javljaju, često je problem neusklađene legislative, nešto što je dozvoljeno u EU, vrlo lako se može prodati u BiH, mada se dešava i da neke robe koje su dozvoljene u EU zbog nesklada legislative koja je donesena jednostavno ne mogu da uđu u BiH", upozorava Tanković.

Prema analizama Agencije za sigurnost hrane BiH, u 2024. je u kategoriji mesa i mesnih proizvoda testirano 14.556 uzoraka, od kojih 414, nije zadovoljilo propise. I Federalni veterinarski inspektorat imao je pune ruke posla, jer kontrola obuhvata veliki broj proizvoda na tržištu, a cilj je jasan - zaštititi potrošače.

"Veterinarska inspekcija i Federalni veterinarski inspektorat ima čitav niz zakona i propisa koje kontroliše, tako da su naše kontrole sveobuhvatne, od prerada, klaonica, maloprodajnih objekata, mesnica. Posla je puno, jako je puno proizvoda koji se plasiraju tako da se trudimo da stignemo što više toga da obavimo kako bi zaštita naših potrošača bila kvalitetna", pojašnjava Vasvija Zubčević Kobilić, glavna federalna veterinarska inspektorica.

I dok se pažnja javnosti najčešće usmjerava na uvoz, ni domaći proizvodi nisu izuzeti od rizika. Poseban izazov predstavlja zaštita tradicionalnih i domaćih prehrambenih proizvoda sa geografskim porijeklom koji se često falsifikuju ili pogrešno označavaju.

"Mislim da ćemo kroz saradnju sa institucijama dovesti do toga da se sačuva ta naša tradicionalna proizvodnja, autentičnost proizvoda da ne dođe do njegovog patvorenja i zaštita samih potrošača, ako potrošač kupi proizvod pod tom oznakom da onda stvarno u pakovanju taj proizvod i stoji", naglašava Dragana Milović, Udruženje proizvođača gatačkog kajmaka.

Za potrošače je izazov razlikovati originalni domaći proizvod od falsifikata. Ambalaža, pakovanje i izgled proizvoda ponekad zavaravaju, pa se odluka o kupovini donosi na osnovu prvog utiska, umjesto informacija sa deklaracije.

"Preporučujem da potrošači obrate pažnju na deklaraciju na ono što piše kao sastav proizvoda i onda da se ravnaju prema tome i prvi utisak slike proizvoda ne budu taj koji će ih odrediti da proizvod kupuju", poručuje Zubčević-Kobilić.

Iako hrana koju jedemo prolazi kroz kontrolu, inspekcije i zakone, potrošači nikada ne mogu biti potpuno sigurni šta stvarno stigne na njihov tanjir. Slučajevi opasnih supstanci, povlačenja proizvoda i neusklađenosti propisa pokazuju da rizik uvijek postoji te da ni najmlađi i najosjetljiviji nisu pošteđeni.