Povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću ubrzao je duboku promjenu u svjetskom poretku, a nova analiza tvrdi da je njegova politika "Amerika na prvom mjestu" počela preoblikovati geopolitičku kartu u korist Kine. Prema izvještaju kompanije Focal Data, utemeljenom na analizi glasanja u Ujedinjenim nacijama, svijet je 2026. diplomatski bliži Pekingu nego u novijoj historiji, uz osjetne promjene u savezima na početku drugog Trumpovog mandata, piše The Guardian.

Političko svrstavanje Analiza Focal Data koristi glasanja u Generalnoj skupštini UN-a kao pokazatelj geopolitičkog svrstavanja, polazeći od pretpostavke da zemlje koje dosljedno jednako glasaju o spornim rezolucijama u pravilu dijele šire interese.

Uspoređujući podudarnost glasanja svake zemlje s glasovima SAD-a ili Kine, autori izvještaja mapirali su pomak geopolitičkog težišta od Washingtona prema Pekingu. Taj se pomak, prema njihovim zaključcima, sada vidi jasnije nego u bilo kojem trenutku ovog stoljeća. Broj zemalja snažno usklađenih sa SAD-om pod Trumpom je naglo pao, dok je Kina zadržala svoju mrežu saveznika.

Prema usporedbi Trumpovih godina u Bijeloj kući s mandatima Baracka Obame i Joea Bidena, broj zemalja čvrsto svrstanih uz SAD pao je sa 46 na samo sedam. U isto vrijeme, broj zemalja u kineskoj sferi utjecaja ostao je uglavnom nepromijenjen.

Saveznici i Washington Iako većina država koje su tradicionalno bile u američkom taboru i dalje češće glasaju s Washingtonom nego s Pekingom, to čine znatno rjeđe nego ranije. Najveći pomaci, prema izvještaju, zabilježeni su među ključnim američkim saveznicima u Evropi, Sjevernoj Americi i Aziji.

Kanada, Južna Koreja, Japan, Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo u 2025. godini značajno su se udaljili od SAD-a u obrascima glasanja u UN-u. Ključno pitanje bila je Ukrajina. U februaru 2025. SAD se pridružio Rusiji, Bjelorusiji i Sjevernoj Koreji u glasanju protiv rezolucije koja osuđuje Rusiju zbog rata u Ukrajini.

Drugi veliki izvor napetosti bio je rat u Gazi. U junu 2025. SAD je glasao protiv rezolucije koja poziva na zaštitu civila i poštivanje humanitarnih obaveza u Gazi, pridruživši se samo Izraelu, dok je velika većina zapadnih zemalja, uključujući i Kinu, podržala rezoluciju.

SAD je u Vijeću sigurnosti uložio i veto na rezoluciju o bezuvjetnom prekidu vatre, suprotstavivši se Rusiji, Kini, Francuskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. U izvještaju se navodi da su, zbog takvih poteza, kao i zbog protivljenja rezolucijama o okolišu, zdravlju i migracijama koje je podržala većina Zapada, NATO i evropske države postali osjetno nepouzdaniji partneri.

Kina širi mrežu U izvještaju se tvrdi da je pomak prije svega posljedica sve kontroverznijih stavova koje SAD zauzima na međunarodnoj sceni, dok Kina istodobno čuva odnose sa saveznicima i razvija nove. Ove su godine kanadski i britanski premijeri posjetili Kinu prvi put nakon osam godina.

Na regionalnom nivou, Azija, Afrika i Južna Amerika u prosjeku su usklađenije s Kinom. Ujedinjeno Kraljevstvo, prema navodima izvještaja, u glasanjima u UN-u sa SAD-om je usklađeno najmanje otkad postoje dostupni podaci, što se poklopilo s britanskim nastojanjima da poboljša odnose s Pekingom.

Promjena svjetskog poretka Analiza navodi i da su u 2025. godini s Trumpovom Bijelom kućom bile usklađene samo Argentina i Izrael, dok je kineski glasački blok od 73 zemlje ostao uglavnom netaknut. Ekonomska snaga zemalja koje su svrstane uz Kinu sada je, prema izvještaju, veća od snage država koje podupiru SAD, što je obrat u odnosu na razdoblje Obame i Bidena.

Patrick Flynn, podatkovni novinar i autor izvještaja, izjavio je: "Naše izvještaj nije otkrio samo kojom se brzinom mijenja svjetski poredak, već i kakva je struktura utjecaja između dva glavna pola, SAD-a i Kine. Kinesku mrežu uspoređujemo s košnicom, raspršena je i nije vjerovatno da će se urušiti zbog pojedinačnih napuklina. Nasuprot tome, američki utjecaj više je nalik Jenga tornju, koji uveliko ovisi o čvrstom bloku evropskih zemalja koje se brzo udaljavaju od svojih transatlantskih saveznika."

Težište moći U izvještaju se zaključuje da bi se pomak mogao nastaviti. Kada se zemlje posmatraju prema projiciranom ekonomskom rastu, najbrže rastuća gospodarstva, mahom u Aziji, Africi i Latinskoj Americi, bliža su Pekingu nego Washingtonu.

"Kad našu osu ponderišemo historijskim nivoima BDP-a, vidimo da se težište moći polako pomjeralo prema Kini u posljednjih 30 godina. S obzirom na nadmoć Kine među najbrže rastućim ekonomijama, globalno težište moći moglo bi se prvi put naći na kineskoj teritoriji krajem 2030-ih", zaključio je Flynn.