Piše: Admir Lisica

Srpska separatistička garnitura, okupljena oko političke stranke SNSD i njenog lidera Milorada Dodika, kontinuirano radi na narušavanju odnosa s Njemačkom, državom u koju je Bosna i Hercegovina u toku 2025. godine izvezla 1,83 milijarde bosanskohercegovačkih konvertibilnih maraka. Ukoliko izuzmemo susjedne države, koje su prirodno među najznačajnijim ekonomskim partnerima, jasno je koliko je Njemačka bitna za ekonomiju države Bosne i Hercegovine.

U periodu nakon agresije, Njemačka je uložila značajna sredstva u Bosnu i Hercegovinu kako bi se osigurala njena brža obnova, a u političkom smislu, Njemačka je još od vremena kancelara Helmutha Kohla bila na strani Bosne i Hercegovine. Koliko je Njemačkoj važno područje Bosne i Hercegovine potvrđuje kontinuirano prisustvo različitih njemačkih institucija, koje putem svog rada najstoje unaprijediti obrazovanje, kulturu, ali i političko djelovanje. Njemački "soft power" je primjetan, ali se ne može reći da je u svakom svom aspektu maligan i kontra interesa Bosne i Hercegovine. Ovo važi za cjelokupnu teritoriju države Bosne i Hercegovine te sve tri njene administrativne jedince.

Ipak, srpska separatistička strana unutar Bosne i Hercegovine, koju predvodi Milorad Dodik, u Njemačkoj vidi neprijatelja. Nakon imenovanja visokog predstavnika Christiana Schmidta, istakao je da "Germani, koji su napadali Srbe, šalju visokog predstavnika". Od tog trenutka, Dodik i njegovi saveznici unutar grupacije srpskih političkih separatista nisu prestali s vrijeđanjem države Njemačke i njenih državljana. Također, Dodik je isticao veoma opasne tvrdnje kako su "Germani", aludirajući na Nijemce, "u više navrata pokušali da istrijebe Srbe, a sada očekuju da će Rs prihvatiti germanskog tutora".

Slično je o "germanskom tutorstvu" govorila i članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda Srba Željka Cvijanović. Kontinuitet germanofobnih izjava Dodika i saradnika nastavljen je tokom cjelokupnog mandata Christiana Schmidta, kojeg je tokom jedne od posjeta Rusiji uporedio s Hitlerom! Da se Dodik nije zaustavio na ispraznim riječima, potvrdila je skandalozna zabrana boravka u administrativnoj jedinici Rs njemačkoj ministrici Ani Lirman, a zbog njemačkih sankcija prema njemu koje su uvedene dan ranije. Posljednji germanofobni ispadi Milorada Dodika dogodili su se sinoć na obraćnju u sklopu akademije povodom srpskog praznika "Sretenje", gdje je nedvojbeno uputio kritike njemačkom kancelaru Fridrihu Mertzu, Evropskoj uniji, izborima visokih predstavnika iz Njemačke i Austrije, a, u konačnici, je potcrtao "da oni koji dolaze iz Njemačke ovaj prostor smatraju svojim" te da ne želi da bude dio "germanskog političkog kruga".

Dodikovo istrajavanje u neprijateljstvima prema Njemačkoj i Austriji, uz kontinuirano spočitavanje nacističke prošlosti državama koje su još davno iskazale svoj otklon prema takvim politikama, ukazuje da Dodik ima za cilj kreiranje germanofobnog ambijenta u dijelu Bosne i Hercegovine u kojem većinom obitavaju bosanskohercegovački Srbi.

Dodik je svjestan da je Njemačka, uprkos određenim stagnacijama, i dalje ekonomski motor EU te, shodno tome, kontinuirano vrijeđanje i ponižavanje najznačajnije države unutar Unije ima širi cilj da kod srpskog stanovništva izazove mržnju i netrpeljivost prema Njemačkoj. Ponašanje srpskih separatista koji propagiraju antinjemački narativ u dijelu Bosne i Hercegovine u kojem je njegova stranka SNSD vladar izuzetno je opasno, te predstavlja sigurnosnu opasnost za državu Njemačku, ali i EU!

Uzmemo li u obzir da u Njemačkoj živi preko 260.000 Srba, a u Austriji preko 300.000, onda je jasno kako kreiranje narativa unutar srpskog političkog faktora o "nepoželjnim Germanima i Nijemcima" ne treba biti zanemareno. Krajem 19. i početkom 20. vijeka, Srbi koji su živjeli u Austriji nazivani su Prečanima. Današnji "Srbi Prečani", kojih u Njemčkoj i Austriji ima preko 500.000, mogu biti potencijalno radikalizirani usred kontinuirane propagande od strane srpskih političara, te kao takvi mogu predstavljati realnu sigurnosnu prijetnju po evropski sistem sigurnosti.

Srpski separatizam unutar Bosne i Hercegovine na ovaj način prevazilazi državne granice te ima potencijal da preraste u radikalnu ideju koja će targetirati sve one koji se ne uklapaju u koncept "srpskog sveta". Upravo zbog toga Dodik insistira na "germanskom svijetu", koji mu stoju na putu za provođenje vlastitih malicioznih ideja.

Srpski radikalizam se naslanja na aktuelni trend desničarskih islamofobnih intencija, koje imaju za cilj dehumaniziranje drugog i drugačijeg. Za Dodikovu radikalnu političku formaciju protivnici nisu samo Bošnjaci već i Nijemci protestanti i katolici. Ovakvo ponašanje Dodikovih Srba mora biti ozbiljan alarm za ambasade Austrije i Njemačke, čija predstavništva u Sarajevu moraju poduzeti preventivne korake kako skandalozna retorika i germanofobija ne bi otišle korak dalje!