Profesor sa Sveučilišta u Zagrebu Goran Bandov, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman" i bivši obajveštajac Gordan Akrap i politički analitičar Denis Avdagić gostovali su u Otvorenom HRT-a. Razgovarali su o Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji (MSC).

"Sigurnosna konferencija u Münchenu je neformalno ogledalo globalnog poretka od 1963. godine. Sami začeci su bili okupljanja najviših državnika svijeta kako bi spriječili izbijanje Trećeg svjetskog rata", rekao je Bandov.

"To je do danas ostalo takvo okupljanje gdje su pozvani najznačajniji ljudi svijeta i imaju pozornicu za iznijeti svoje stavove. Te 1963. godine tamo su bili Henry Kissinger, Helmut Schmidt i cijeli niz istaknutih ljudi", dodao je.

"Sjetimo se 2007. godine i poznatog govora koji je održao Vladimir Putin gdje je doslovno najavio sve ono što se događa danas. Takvih govora je bilo puno, JD Vance je također prošle godine ostavio značajan trag", podsjetio je. Tvrdi da MSC još uvijek služi svojoj svrsi.

"Situacija je najnestabilnija od 1963. - pogotovo kada gledamo s čime se suočavamo posljednje četiri godine otkad je Rusija drugi put napala Ukrajinu pa sve do projekcije mogućih sukoba Kine i SAD-a na području Indo-pacifika. Vremena su teška i Europa još uvijek ne uspijeva naći odgovor. Ono što smo čuli od Marca Rubia su samo lijepo i diplomatski ponovljene riječi JD Vancea iz 2025.", kazao je Akrap.

Ipak, vjeruje kako govor njemačkog kancelara Friedricha Merza ukazuje na to da je "Njemačka prelomila kako želi biti ishodište Europe i jedan od polova multipolarnog svijeta". "Nalazimo se u vremenu redefinicije međunarodnih odnosa te svjetskog sigurnosnog poretka", ustvrdio je.

Avdagić: Jasno nam je bilo da se stvari moraju mijenjati

Avdagić je naglasio da su se naznake nekih promjena kojima danas svjedočimo mogle vidjeti desetljećima unatrag. "Mogu se samo složiti da se nalazimo u novoj eri politike. Nalazimo se na raskrižju i ne znamo gdje ćemo točno skrenuti, ali je posve jasno da čak i put prema naprijed - ne znači da će stvari ostati iste", upozorio je.

"Međutim, neke stvari od onog što se danas događa nisu novost. Kada uzmemo MSC i sigurnosni aspekt, predsjednika Obamu i njegovu administraciju, koliko su oni pritiskali Europu da krene svojim putem i da podigne ulaganja u obranu", napomenuo je.

"Nakon toga je došao prvi Trumpov mandat koji je bio nešto oštriji, a sada da ne govorimo - to je Trump 2.0, 3.0, 4.0, 5.0 - kako želimo. Naznake ovoga što se danas događa gledamo desetljećima i jasno nam je bilo da se stvari moraju mijenjati", nastavio je.

Istaknuo je da je kraj Hladnog rata trebao biti upozorenje Europi da treba preuzeti odgovornost za vlastitu sigurnost.

"Sada to moramo brzo napraviti i to nas stavlja u nelagodnu poziciju. Neki od nas su 'nova djeca u kvartu', poput Hrvatske, ali sve u svemu ne bih ovo predstavljao gledateljima kao nešto zbog čega treba biti u panici. Gledatelji trebaju očekivati odluke jer više nema vremena za odgađanje. Stvari nikad neće biti iste kao što su bile prije 10 ili 15 godina", predviđa Avdagić.

Komentirao je i planove za stvaranje europskog obrambenog bloka. "Imamo strukturu koja postoji u Bruxellesu, ona je u europskom smislu vrlo površna u pogledu obrane, ali imamo i NATO. Dok to imamo i dok to postoji, nekakav dualitet će se teško ostvarivati jer, kada bi se čak i dogodio odlazak prekoatlantske saveznice, zadržali bismo strukturu NATO-a kakva je. Možete je praktički od drugog dana koristiti", rekao je.

Bandov i Akrap govorili su o trilateralnim pregovorima između SAD-a, Rusije i Ukrajine koji u utorak počinju u Ženevi.

"Zapeli su oko nekoliko ključnih pitanja. Od njih ne očekujemo značajan korak naprijed. Zapeli su na pitanju teritorijalnog integriteta Ukrajine. Rusija nije zainteresirana za postizanje mira, osim pod onim uvjetima koje je istaknula prvog dana, a to je da Kijev doslovno kapitulira i da Ukrajina ima prorusku vladu", naveo je Bandov.

"Nismo sigurni o čemu mogu pregovarati kada imate jednu državu koja ima isti stav s kojim je započela rat. Mislim da smo daleko od održivog i dugoročnog mira", dodao je.

Akrap se osvrnuo na tvrdnje šefa NATO-a Marka Ruttea koji je rekao kako je u posljednja dva mjeseca poginulo 65.000 ruskih vojnika.

"Nitko ne zna koliko Rusija to može izdržati. Značajan broj osoba koje ginu u ruskim redovima su stranci koje Rusija regrutira na ovaj ili onaj način. Sutra i prekosutra traju pregovori u Ženevi. Važno je istaknuti kako su Rusi zamijenili šefa pregovaračke misije, sada su stavili jednog od savjetnika predsjednika Putina. To pokazuje koliko Rusi ne žele bilo kakve ozbiljne pregovore", zaključio je Akrap.