Bosna i Hercegovina godinama bilježi pad nataliteta i negativan prirodni priraštaj, bez jasne populacijske politike i sustavnih mjera. U posljednje tri godine zemlja je izgubila gotovo 30.000 stanovnika, dok bi u naredna tri desetljeća mogli izgubiti i do 70 posto populacije, prenosi N1.

Zaključno sa septembrom prošle godine, u BiH je rođeno oko 17 i po hiljada beba (17.465), dok je preminulo više od 26 i po hiljada osoba (26.600). Negativan prirodni priraštaj, u kojem je BiH gubila oko 10 hiljada stanovnika godišnje, zabilježen je i 2024. i 2023. što znači da smo u posljednje tri godine ostali bez gotovo 30 hiljada stanovnika. Posljednjih 25 godina primijetan je i kontinuiran pad sklopljenih brakova.

“Imati dijete je moralno pitanje. Možete li mu osigurati normalnu ljudsku budućnost? Ako to ne možete, onda ste kao odgovoran čovjek u velikoj dilemi – imati ili nemati dijete. I ako da – kada? Jesu li uslovi sazreli, ima li ono šansu da mu ovo društvo da sve ono što mu treba?", pitanja su koja postavlja sociolog Esad Bajtal.

Uglavnom, nema, zbog čega se radno sposobno stanovništvo, prvenstveno, mladi ljudi, odlučuju da žive i rade van granica matične države. A nadležni ne rade baš ništa da to spriječe. Bosna i Hercegovina nema ni populacionu politiku na državnom nivou, jer su nadležnosti podijeljene po entitetima.

Pored prirodnog kretanja, odnosno, negativnog prirodnog priraštaja, demografi upozoravaju i na migraciona kretanja gdje gubimo ogroman broj radno sposobnog stanovništva, ali i šansu za reprodukciju.

Da je glavni razlog katastrofalno negativne demografske slike, iseljavanje, stava je i demografski analitičar, Adnan Fehratbegović:

"Posljednjih 10-12 godina, to iseljavanje je intenzivirano. Prema zvaničnim podacima Eurostata, od 2016. godine, za stanovnike BiH izdato je oko 400 hiljada boravišnih dozvola, na period od šest mjeseci i više. To nije tačan pokazatelj toga koliko je ljudi iselilo, ali je izuzetno indikativan. U principu, svako ko odlazi na šestogodišnji period, odlazi, zapravo, na duži vremenski period, pa i zauvijek."

Građani najviše odlaze zbog korupcije koja je duboko ukorjenjena u sve društvene segmente, a što je nedavno predstavio i Transparency International BiH, navodeći da se BiH, prema Indeksu percepcije korupcije (CPI), nalazi među četiri najlošije pozicionirane države u Evropi.

"FBiH i u ovom polju najgore stoji zato što je i dalje jedina administrativna jedinica koja nema Zakon o zaštiti prijavilaca korupcije", kaže Edo Kanlić iz Ti BIH.

Uz korupciju, nepotizam, političke privilegije i osjećaj da se znanje i trud ne vrednuju nije ni čudo što oko 70% mladih razmišlja o odlasku. Projekcije broja novorođenih, nisu obećavajuće ni do 2033., dok bi u naredne tri decenije BiH mogla da ostane bez još 70% stanovništva.

"Drastično će da poraste broj populacije 65+, s druge strane, drastično opada radno sposobna populacija, tako da ćemo se suočiti s jako velikim izazovima. U proteklih nekoliko godina je Fond PIO prebačen na budžet FBiH, na šta sam već ranije upozoravao", podsjeća Adnan Fehratbegović.

Kritike na račun vlasti na svim nivoima ne štedi ni sociolog Bajtal.

"Ovi su sva vrata zatvorili. Sve su zakovali. Nikakva perspektiva ne postoji. Postoje samo njihove svađe, njihove laži, izmišljotine, postoji tenzija straha", kaže.

Dok se bh. nosioci vlasti bave trivijalnim pitanjima, koliko smo građana ispratili, zvanično nećemo saznati ni ove godine, jer je Popis stanovništva na čekanju još od 2013. godine. Društvo nam pravi samo ratom zahvaćena Ukrajina, dok su države regije ovu obavezu uredno izvršili od 2020. do 2024. godine.