Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Albanije Edi Rama izjavili su da se zalažu za ubrzanu integraciju u Jedinstveno tržište i Šengenski prostor onih zemalja kandidata za članstvo u Evropskoj uniji (EU) koje ispunjavaju uslove, umjesto punopravnog članstva u tom bloku 27 zemalja.

U zajedničkom autorskom tekstu za njemački Frankfurter algemajne cajtung (FAZ), Vučić i Rama su naveli da te zemlje ne bi imale pravo veta unutar EU i ocijenili da bi na taj način bila ublažena zabrinutost onih država članica koje su uzdržane po pitanju većeg proširenja Unije.

"Mnogi Evropljani se pitaju da li EU može i dalje efikasno da funkcioniše sa znatno više članica. Zabrinutost zbog donošenja odluka, institucionalne ravnoteže i političke kohezije je legitimna. Lideri u Parizu, Berlinu i drugdje ističu da bi unutrašnje reforme EU mogle da budu neophodne kako bi se osiguralo da proširena EU ostane sposobna za odlučnu akciju", naveli su Vučić i Rama u tekstu koji je danas objavljen u štampanom izdanju FAZ.

Dodali su da su naučili, često na teži način, koliko je teško ubijediti sve države članice da ubrzaju procese pristupanja zemalja kandidata i koliko lako napredak može da bude blokiran, "često iz razloga koji su ukorijenjeni u unutrašnjim političkim promišljanjima pojedinih država članica".

"Reći budućim članicama da moraju da sačekaju reforme unutar EU prije pridruživanja bilo bi ravno zatvaranju vrata: još svečanih govora kojima se potvrđuje posvećenost prijemu novih članica, dok se zapravo malo toga ili ništa ne dešava. To bi bilo pogrešno, kontraproduktivno, čak i opasno u ovim vremenima", ocijenili su Vučić i Rama.

Naveli su da su zajedno napisali članak "jer prepoznaju da Evropa danas teži ka dva podjednako legitimna cilja - zemlje kandidati traže realan put ka punopravnom članstvu, dok države članice žele da sačuvaju kapacitet EU da djeluje i njeno jedinstvo".

"Ta napetost, uz maštu i političku volju, može - zapravo mora - da postane strateška prilika. Zato se zalažemo za ubrzanu integraciju spremnih zemalja kandidata u Jedinstveno tržište i Šengenski prostor. To bi moglo da donese opipljive koristi građanima, a istovremeno da ojača ekonomsku i geopolitičku poziciju EU, bez opterećivanja njene arhitekture donošenja odluka ili promjene njene institucionalne ravnoteže", ukazali su.

Dodali su da to "ne bi podrazumijevalo ni pravo veta ni dodatne komesare, ni veći broj poslanika Evropskog parlamenta, niti promjene u strukturama glasanja".

"Uvjereni smo da bi to ublažilo zabrinutost onih država članica koje su uzdržane po pitanju većeg proširenja – i zbog toga što bi im bilo znatno lakše da uvjerljivo predstave taj proces svojoj javnosti", napisali su predsjednik Srbije i premijer Albanije.

Oni su naveli i da su reforme, koje znače usklađivanje sa standardima EU u praktično svakoj oblasti javnog života, "skupe i politički teške, ali da se preduzimaju zato što je cilj vrijedan toga".

"Naše dvije zemlje i cio region – sa svim svojim razlikama i zajedničkim izazovima – promijenili su se na načine koji bi bili nezamislivi prije deset godina. Ali reforme i napredak se ne mogu zasnivati samo na vjeri", piše u tekstu.

U djelovima Zapadnog Balkana, entuzijazam za EU opstaje uprkos bolnim razočaranjima, navode dvojica lidera i dodaju da Albanci jesu i ostaju optimistični, dok su Srbi više skeptični.

"Ali postoji zajednički imenilac u regionu: Ljudi treba da vide da je proces vjerodostojan i da je članstvo ostvarivo u razumnom roku", naveli su Vučić i Rama.

Oni ističu da proširenje EU nikada nije bio čin milosrđa, već da je to uvijek bila "obostrano korisna investicija" - EU je dobila nova tržišta, talente, stratešku dubinu i političku stabilnost, dok su nove članice dobile prosperitet, bezbjednost i glas u oblikovanju Evrope.

"Prije svega, mir na našem kontinentu je dodatno učvršćen – u mjeri kakva nije viđena u evropskoj istoriji. Protivnici Evrope napreduju zahvaljujući narativima o propadanju i podjelama. Snaga Evrope je uvijek proisticala iz njene sposobnosti da krize transformiše u integraciju, a raznolikost u jedinstvo", napisali su Vučić i Rama.

Lideri Srbije i Albanije navode i da je od pada Berlinskog zida "malo šta tako duboko transformisalo Evropsku uniju kao njeno proširenje".

Proširivanjem svojih institucija, pravila i tržišta na nove članice, EU je doprinijela uspostavljanju demokratije, stabilnosti i prosperiteta širom većeg dijela kontinenta, navode i dodaju da nijedan drugi politički instrument nije dublje ili mirnije promijenio Evropu.

"Ipak, nijedna nova članica nije pristupila EU od 2013. godine. Iako to ne odražava nužno nedostatak posvećenosti, već prije složenije okruženje – unutrašnje reforme, geopolitičke tenzije, institucionalna ograničenja i legitimne zabrinutosti unutar država članica – ostaje surova istina: ova tužna i obeshrabrujuća realnost predugo traje", piše u članku.

Vučić i Rama ukazuju da su dostignuća evropskog projekta nesporna jer "nijedna generacija Evropljana nije doživjela takav mir, mobilnost i prosperitet" i dodaju da je proširenje u tome odigralo centralnu ulogu, šireći zajednicu zasnovanu na demokratiji, vladavini prava i ekonomskoj razmjeni.

"U našem dijelu Evrope, Zapadnom Balkanu, perspektiva članstva ostaje najjači pokretač reformi, investicija i pomirenja. EU nastavlja da bude veoma angažovana kroz finansijsku podršku, politički dijalog i sektorsku integraciju. Za to smo joj zahvalni. Međutim, transformativni uticaj punopravnog članstva još nije materijalizovan."