Noć kad je Donald Trump odlučio izvesti zračne udare na Iran bila je neuobičajena i naizgled podijeljena. Dok je Trump bio u ‘ratnom štabu‘ u Mar-a-Lagu okružen svojim najbližim savjetnicima - poput Marco Rubio, državnog tajnika, i Dan Cain, šefa Združenog štaba - potpredsjednik JD Vance nije bio s njima. Umjesto toga, Vance je nadgledao događaje iz Situacijske sobe Bijele kuće u Washingtonu, piše Telegraph.

Tamo je s njim bila i Tulsi Gabbard, direktorica nacionalne obavještajne službe, također poznata po kritikama američkih intervencija u inozemstvu — uključujući i one prema Iranu.

Administracija nije detaljno objasnila zašto je tim bio ‘podijeljen‘ na dvije lokacije. No, činjenica da su Vance i Gabbard bili fizički odvojeni od Trumpova glavnog tima potaknula je nagađanja da to odražava različite poglede na angažman SAD-a u inozemstvu i na Trumpovu politiku prema Bliskom istoku.

Vanceova dosadašnja stajališta o ratu i intervencijama

Prije nego što je postao potpredsjednik, Vance je često kritizirao američke vojne intervencije. Kao komentator i senator još je 2024. govorio da bi rat s Iranom bio protiv interesa SAD-a i ‘iznimno skup‘.

U februaru 2026., uoči samih napada, Vance je u razgovoru za The Washington Post rekao da ne očekuje da bi eventualni sukob s Iranom prerastao u dugotrajnu, besciljnu ratnu operaciju te je naglasio da on i dalje preferira diplomaciju kad god je to moguće - makar su vojne opcije, uključujući udare kako bi se spriječilo da Iran dođe do nuklearnog oružja, i dalje među mogućnostima.

Rekao je i da ne zna kakvu će konačnu odluku Trump donijeti te da ‘nema šanse‘ da američke akcije povedu u dugo ratovanje na Bliskom istoku.

U prijašnjim izjavama Vance je sebe opisivao kao skeptika prema stranim vojnim intervencijama - stajalište koje je dijelio i prije nego što je ušao u administraciju, navodi Jutarnji list.

Unatoč svojim ranijim izjavama, otkako je potpredsjednik, Vance se povremeno pokazao spremnim podržati Trumpove akcije, uključujući i brze vojne operacije. U nekoliko nedavnih intervjua pokušao je uvjeriti javnost da SAD ne planira dugo ratovati te da se Trump i dalje protivi neograničenim stranim ratovima.

No, unatoč toj retorici, vojna operacija protiv Irana - koja je, prema američkim i izraelskim izvještajima, završila ubistvom  iranskog vrhovnog vođe - razbila je dio populističke i ‘America First‘ retorike koja je Trumpa i njegovu stranku dugo definirala.

Ako se Vance planira - kao što se nagađa - kandidirati za predsjednika SAD-a 2028., bit će mu važno balansirati: ne želi se prikazivati kao gorljivi zagovornik vojnih operacija, ali također ne smije izgledati razočarano u vlastitu administraciju.

Analitičari kažu da mu može biti teško opravdati nedavna događanja ako želi zadržati potporu onog dijela birača koji se snažno protive stranim intervencijama.