Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine na sjednici u petak trebao bi razmatrati izvještaj o praćenju realizacije preporuka revizije učinka "Utvrđivanje carinske vrijednosti korištenih motornih vozila". 

U izvještaju se navodi da je u Bosnu i Hercegovinu za pet godina uvezeno je 273.189 korištenih motornih vozila, od čega 130.262 ili čak 48 posto sa povlasticama.

Najviše uvezenih korištenih automobila u Bosnu i Hercegovinu bio je 2024. godine i to njih ukupno čak 80.625, od čega čak 15.943 sa povlasticama. Tokom 2023. godine uvezeno je ukupno 64.358, godinu ranije 46.423, a 2021. godine 47.442. Najmanje korištenih vozila uvezeno je 2020. godine i to 34.341.

Podaci su ovo do kojih je Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine došao iz dokumentacije Uprave za indirektno oporezivanje BiH. 

Zabrinjavajući je i broj dodatnih provjera porijekla uvezenih korištenih motornih vozila upućenih carinskim službama EU-a u periodu 2020- 2024. godina. 

Naime, od 21.882 broja dokaza upućenih na provjeru čak 15.155 (69,3%) bilo je negativno, odnosno porijeklo vozila nije potvrđeno.

-Broj dokaza o porijeklu upućenih na provjeru ukupno iznosi 21.882, što u odnosu na broj ukupno uvezenih vozila s povlasticom u istom periodu, koji iznosi 130.262, čini 16,80%.

Kod naknadnih provjera kod kojih se zemlja nije mogla izjasniti raziozi su uglavnom da carinski organi zemlje izvoznice nisu u mogućnosti da izvrše provjeru jer je prošao period od 3 godine za čuvanje dokumentacije ili je izvoznik zatvorio firmu te nije bilo moguće izvršiti provjeru, navdeno je u dokumentu.

Djelimično pozitivnih dokaza bilo je svega 114. 

- Djelimično pozitivni rezultati se odnose na situaciju kada je više vozila ili više vrsta robe obuhvaćeno jednim EUR.1 uvjerenjem te se naknadnom provjerom ustanovi da jedan broj vozila ima porijeklo, a jedan ne, istaknuto je.

Dodatna provjera porijekla vozila pokreće se kada carinski organ zemlje uvoznice ima osnovanu sumnju u vjerodostojnost dostavljenih dokumenata ili u ispunjenost drugih uslova propisanih PEM konvencijom 30. Provjera se može pokrenuti i nasumično, u skladu s propisima.

- Sumnja carinskih službenika obično proizilazi iz neslaganja između zemlje izdavanja dokaza o porijeklu i zemlje izvoza u kojoj je vozilo prethodno registrovano, kao i negativne rezultate prethodnih provjera istog izvoznika od strane carinskih organa zemlje izvoznice.

U okviru provjere, carinski službenik ispituje svu priloženu dokumentaciju i utvrđuje da li je jedinstvena carinska isprava pravilno popunjena. Na osnovu toga odlučuje da li će prihvatiti preferencijalno porijeklo robe ili ga osporiti. Osporavanje može nastati u slučajevima kada dokument nije potpisao izvoznik ili njegov ovlašteni zastupnik, kada pečat ne odgovara

službenim uzorcima ili kada postoje druge nepravilnosti koje ukazuju na potencijalnu neistinitost podataka, ističe se.

UIO BiH je, navodi se, u više navrata obavještavao Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (MVTEO) o izazovima u primjeni preferencijalnog tretmana za korištena motorna vozila.

Posebno su istaknuti slučajevi u kojima carinski organi EU-a izdaju obrazac EUR.1, a zatim tokom dodatne provjere utvrde da vozilo ne ispunjava pravila porijekla.

- Dokumentacija UIO-a pokazuje da je MVTEO u periodu od 2016. do 2025. godine organizovao sastanke s ambasadama Belgije i Nizozemske, uspostavljao komunikaciju s institucijama EU-a te prosljeđivao dopise Ministarstvu vanjskih poslova BiH (MVP).

Još 2016. godine uočene su razlike u praksi carinskih uprava država članica Evropske unije, nakon čega je Evropska komisija (DG TAXUD) dostavila mišljenje da se obrazac EUR.1 može izdati i bez izjave dobavljača ukoliko postoje drugi dokazi. Na osnovu toga, MVTEO i UIO su pokrenuli zajedničke aktivnosti prema ambasadama navedenih država i tijelima uspostavljenim Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju između Evropske unije i BiH (SSP) (Pododbor za trgovinu, industriju, carine i oporezivanje, te Zajednički/Mješoviti odbor SSP-a), naglašeno je.

U periodu 2019-2024., navodi se, razmjenjivane su informacije o neujednačenim praksama, te ukazano na nedostatak administrativne saradnje.

U 2025. godini MVTEO je zatražio dodatne informacije od UIO-a, uključujući statistiku provjera, analizu negativnih odgovora i status komunikacije s nadležnim organima Nizozemske, radi formiranja jedinstvenog stava i daljeg postupanja prema tijelima SSP (Pododbor i Zajednički odbor SSP-a). 

- Problem primjene preferencijalnog porijekla korištenih motornih vozila prisutan je dugi niz godina, a i pored aktivnosti nadležnih institucija BiH, trajno i jasno rješenje još uvijek nije uspostavljeno. Neujednačene prakse i različiti odgovori carinskih uprava EU-a i dalje utiču na postupak carinjenja, visinu dažbina i trajanje provjera.

Takva situacija stvara dugotrajnu neizvjesnost za uvoznike, povećava njihove troškove i doprinosi osjećaju nedovoljne jasnoće
i predvidivosti postupka. Istovremeno, ograničena dostupnost informacija o toku i ishodima provjera održava rizik nedovoljne transparentnosti i utiče na nivo povjerenja u institucije BiH.

Dakle, višegodišnje postojanje problema i izostanak konačnog rješenja ukazuju na to da izazovi u ovoj oblasti i dalje ostaju prisutni. Po ovom pitanju vode se upravni sporovi pred Sudom BiH, pri čemu su donesene presude s različitim ishodima, što dodatno ukazuje na neriješenost i pravnu neizvjesnost u primjeni preferencijalnog porijekla korištenih motornih vozila, naglašeno je u izvještaju. 

(A.T.)