Bosna i Hercegovina bi, uporedo s projektom “Južna interkonekcija” koji je u fazi planiranja, mogla dobiti još jednu alternativu ruskom plinu. I to s istoka.

Naime, bugarska kompanija M-Gaz uveliko je razvila hibridni model snadbijevanja plinom iz Azerbejdžana putem “virtuelnog plinovoda”. Riječ je o infrastrukturi koja može istovremeno prenositi prirodni plin i mješavine vodika.

Periferija Evrope

U Bugarskoj su već razvili projekat koji je pokazao opipljive rezultate. U decembru su pokrenuli projekat u Sjevernoj Makedoniji, s planom da uđu i na albansko tržište

Gergana Manolova, direktorica za strateški rast i uticaj kompanije M-Gaz izjavila je azerbejdžanski portal Report da je hibridni model opskrbe plinom posebno važan za balkansku regiju. A zbog činjenice, kako je rekla, što je mreža za distribuciju plina često manje razvijena nego u srednjoj Evropi.

“Naš pristup se bavi energetskom nejednakošću pružajući “virtualni cjevovod” zemljama poput Bugarske, Srbije, Crne Gore, Albanije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije. Jačanjem ovih regionalnih sistema osiguravamo da periferija Evrope ima pristup istim otpornim i isplativim energetskim rješenjima kao i centar”, kazala je ona.

Upitana šta je sa zemljama poput BiH, Crne Gore i Srbije, rekla je da za ove zemlje rade na izradi studije izvodiljivosti.

Kako je navela, hibridni model gasifikacije dokazao je svoju efikasnost jer je M-Gaz uspješno isporučio 89 miliona kubnih nanometara azerbejdžanskog prirodnog plina za 46 industrijskih klijenata i pet socijalnih institucija u Bugarskoj. Održali su, kažu, preciznu ravnotežu napajanja u rudarskom, metalurškom, farmaceutskom i prehrambenom sektoru, a istovremeno pružali čistu energiju.

Azerbejdžanski SOCAR

Inače, M-Gaz ima strateško partnerstvo sa azerbejdžanskom državnom kompanijom SOCAR koja proizvodu naftu i plin s područja Kaspijskog jezera.

Hibridni model funkcionira na način da se plin komprimira na mjestima gdje postoji pristup fizičkoj mreži, a zatim se specijaliziranim kamionima doprema do krajnjih korisnika. Hibridni model omoguće i dekarbonizaciju javnih ustanova i industrije u regijama gdje je izgradnja cijevi preskupa ili tehniki neizvediva.

U decembru 2025. ovaj projekat je pokrenut i u Strumici (Albanija), a u 2026. planirano je širenje prema gradu Korce u Albaniji.

U proteklim danima buru u javnosti je pokrenuta nakon izjave čelnika Abraham Grupe i kupca mostarskog Aluminija Amira Kabirija da će u sklopu američkog projekta Južne interkonekcije biti glavni uvoznik plina za BiH.

Kabiri i bura u BiH

Naime, Kabiri je objavio kako je na Transatlantskom samitu o sigurnosti snadbijevanja plinom u Washingtonu potpisao sporazum sa grčkom energetskom kompanijom Atlantic SEE LNG Trade

Ubrzo nakon toga, međutim, stigle su reakcije od pojedinih bh. zvaničnika da se radi o obmanjujućoj izjavi, te da Aluminij Industrija (na čelu s Kabrijiem) u ovom slučaju može biti tek potrošač.

“U Federaciji Bosne i Hercegovine, u skladu sa propisima, utvrđeno je ko ima pravni osnov za uvoz i prodaju prirodnog gasa, a to je Energoinvest d.d. Sarajevo. Memorandumi o razumijevanju koji se potpisuju nisu pravno obavezujući, niti mogu mijenjati važeće propise, a ne mogu ni predstavljati dozvolu za obavljanje djelatnosti uvoza i trgovine prirodnim gasom”, rekao je federalni ministar energije Vedran Lakić.

Treba naglasiti da Bugarska još od 2022. godine aktivno radi na osiguranju energtske alternative ruskom plinu. Ova država se u proteklim godinama transformisala ključno tranzito čvorište za jugoistočnu Evropu. Osim s Azerbejdžanom sarađuje i s američkim i katarskim LNG-om, kao i Turskom.