Istoričar Ivo Goldstein komentirao je za N1 televiziju iranske napade na arapske susjede i napetu situaciju na Bliskom istoku, ocijenivši kako Iran svojom vanjskom politikom posljednjih 20 godina pokušava od Saudijske Arabije preuzeti dominaciju u regiji.

Ustvrdio je kako je ključ problema u iranskoj vanjskoj politici, a ne u Izraelu koji je Teheranu poslužio tek kao laka meta.

Borba za prevlast na Bliskom istoku

"Ključ problema je iranska vanjska politika. Treba razumjeti da Izrael sam po sebi nije bio meta Irana, već je jednostavno bio laka meta za provođenje te politike.

Posljednjih 20 godina Iran je pokušavao preuzeti dominaciju na Bliskom istoku, pa smo umjesto jedne šijitske države dobili njih pet: Iran, Irak, Siriju, Libanon i Jemen. Za stare sunitske države, poput Saudijske Arabije, to je tektonski poremećaj", naglasio je Goldstein.

Prema njegovim riječima, radi se o višestoljetnom šijitsko-sunitskom sukobu, no u pozadini nije vjerska netrpeljivost, nego borba za moć u kojoj Iran želi preoteti ključnu poziciju od Saudijske Arabije.

Destabilizacija zemalja Zaljeva

Goldstein ističe kako se dinamika bliskoistočnih odnosa odvija u trokutu koji čine Iran, Saudijska Arabija i Turska, odnosno četverokutu ako im se pridruži Egipat.

Rješenje je u dijalogu, a ne u sili

Povjesničar ne očekuje promjenu režima u Iranu jer na vlast dolaze još radikalnije snage.

"Potrebno je stvoriti platformu za razgovore s Iranom. Nova garnitura vlasti još je radikalnija od stare, što ne sluti na dobro, ali svaki takav radikal može postati reformist. Trebalo bi osmisliti platformu za demokratizaciju Irana iznutra, privući ih obećanjem ukidanja sankcija kako bi na to pristali", upozorio je.

Dodao je kako bi ta platforma podrazumijevala i postupno uključivanje Irana u međunarodnu zajednicu, uz uvjet da se odreknu svojeg nuklearnog programa. Goldstein je više puta ponovio kako se s Iranom treba dogovarati i razgovarati, a ne samo primjenjivati silu.