Izrael i Sjedinjene Američke Države (SAD) u subotu su napali Iran. Samo dva dana ranije u Ženevi su održani indirektni razgovori o iranskom nuklearnom programu, koji su ocijenjeni kao pozitivni. Iako napad SAD-a na Iran i nije preveliko iznenađenje, tajming za mnoge jeste, a u ovom momentu neizvijesna je dužina trajanja ovog sukoba.

Predsjednik SAD-a Donald Trump rekao je da je cilj uništenje iranskih balističkih kapaciteta i sposobnosti za proizvodnju nuklearnog oružja, a upravo to je s američke strane bio cilj pregovora u koji su ušli u Ženevi.

Dužina trajanja rata

O prognozama vezanim za sukob na Bliskom istoku razgovarali smo s vojnopolitičkim analitičarom Hamzom Višćom, koji kaže da je "dužinu trajanja rata teško predvidjeti, jer još nisu poznati konačni ciljevi".

- Najavljivali su da treba postići sporazum o nuklearnom naoružanju, pa o balističkom naoružanju, a onda su uslijedile poruke koje govore da su za promjenu vlasti u Iranu. Ako je suditi po dosadašnjoj matrici po kojoj je Donald Trump rješavao sukobe, onda je njegova misija završena likvidacijom ajatolaha Alija Khamneija. Vidjeli smo da je on bio spreman ostaviti i Venecuelu u haosu, pa je na kraju da izjavio da je najbolje da vlast preuzme neko ko je već u vlasti - kaže Višća za Faktor.

On dodadaje da smatra da diplomatija već radi svoj dio posla.

- Arapske zemlje su se našle u neobranom grožđu, jer su saznale da američke baze na njihovoj teritoriji nisu tu da ih brane. Arapaske zemlje vrše diplomatski pritisak da se sukob okonča. Diplomatska rješenja neće biti povoljna ni za jednu, ni za drugu stranu, ukoliko budu željeli da ih postignu - navodi Višća.

On ističe da smatra da je eeskalacija u pravcu nekog dugoročnog ratnog konflikta, koji uključuje i sukobe na zemlji, nemoguća.

- Takav rat nema ko voditi, nema ko krenuti u invaziju. Postoje pokušaji Netanyahua da inicira nacionalne manjine, prije svega Kurde, da pokrenu nešto, ali mislim da su prava nacionalnih manjina u Iranu ista kao i svih ostalih. Kurdi su rasuti u pet država i realno teško mogu promijeniti nešto na terenu - kaže Višća.

Interes arapskih zemalja

Arapaske zemlje, govori Višća, dosta su vezane za sporazume s SAD-om i nisu toliko složne da idu u taj sukob.

- Na Bliskom istoku je u toku trka između Saudijske Arabije i Ujedinjanih Arapskih Emirata, ko bi mogao biti pivotmen Bliskog istoka, imajući u vidu da, koliko god trajao ovaj sukob, Iran ga neće izgubiti, ali će izaći prilično oslabljen. Već ranije su im desetkovane milicije u drugim arapskim zemljama poput Hamasa i Hezbollaha, nema više sirijske vlade koja bi ih podržavala... Ono što čeka arapske zemlje je da kažu koliko će uložiti u odbranu da bi im amerikanci pomogli, a amerikanci najčešće pomažu tako što prodaju svoje oružje - pojašnjava Višća.

Zabrinjavajuće će biti, ističe Višća, ako Iran nastavi s gađanjem postrojenja i infrastrukture susjednih zemalja.

- Iranu je pomoć mogao pružiti Pakisan, ali su dobri scenaristi svih ratova napravili da je Pakistan zauzet u odnosima s Talibanima. Iza Irana nema ko da stane. Znalo se da Rusija neće stati iza njih, kao što nije stala iza Libije i Sirije, što je normalno ponašanje Rusije. Kini odgovara angažiranje Amerike, samo da nije bilzu Pacifika i Tajvana, ali će i Kina vršiti diplomatski pritisak da se zaustavi rat iz dva razloga. Jedan je što im treba nafta iz Irana i drugi je što je u aprilu planiran susret kineskog i američkog predsjednika i da se neke stvari raščiste i dogovore, zbog boljih ekonomskih odnosa - kaže Višća.

Interesi SAD-a i Izraela

Ovo je izraelski rat, nedvosmisleno kaže Višća, ali ističe da je i Donald Trump itekako imao razloga da pokrene oružani sukob.

- Jedini čovjek koji zaista uživa u svojoj fotelji je Benjamin Netanyahu. Jedan razlog je što se desetkuje Iran, a drugi je što se odlaže njegovo davno započeto suđenje zbog korupcije. Mislim da Amerika, što je rekao i Trump, od 1979. godine čeka da uzvrati šamar za 444 dana blokade njihove ambasade u Teheranu. Bilo je od tada još sukoba, koje su i jedna i druga strana kalibrirali. Trumpa je u sukob uvukla činjenica da ima velike šanse da izgubi izbore za Zastupnički dom i Senat, zato je bolje skrenuti pažnju s djelovanja granične policije (ICE op.a.). Dakle, poklopili su se interesi Izraela i SAD-a da ratuju, ali nemaju kapaciteta za invaziju - govori Višća.

U trenutnom odnosu snaga čini se da je promjena vlasti u Iranu, što priželjkuju Izrael i SAD, samo to - želja.

- Stanje u Iranu je trenutno takvo da nema političkih snaga koje bi mijenjale vlast iznutra, a u Iranu se jedino vlast može promijeniti iznutra - zaključio je Hamza Višća.