Rusija na granici s NATO-om jača vojne jedinice koje imaju borbeno iskustvo u Ukrajini i mogla bi ih koristiti u sukobu s NATO-om nakon rata, objavila je litvanska obavještajna služba u petak u godišnjoj procjeni sigurnosnih prijetnji.

Ako se sankcije ukinu, Rusija bi mogla za šest godina biti spremna za "vojni sukob širokih razmjera" s NATO-om, navodi se u obavještajnoj procjeni.

"Rusija će vjerovatno stvoriti ne samo 30-50 posto veću vojsku nego prije rata, nego i relativno modernu vojsku. Strateške rezerve oružja i streljiva bit će u potpunosti obnovljene. Rusija će biti spremna za konvencionalni vojni sukob s NATO-om", dodaje se.

Narušavanje europske moći u svoju korist i potpuno podređivanje Ukrajine ostaju glavni ruski ciljevi, navodi se u izvješću. Rusko ministarstvo odbrane nije odmah odgovorilo na zahtjev za komentarom.

Kina pomaže rusku vojnu industriju

Ruska vojna industrija povećala je proizvodnju uz pomoć Kine, zbog čega je Moskva mogla smanjiti svoje oslanjanje na zapadnu tehnologiju. Nakon rata, višak oružja doveo bi do "posljedica za globalnu sigurnost", navodi se.

Litva, koja graniči i s Rusijom i Bjelorusijom, članica NATO-a i EU-a, jedna je od vodećih pristaša Ukrajine i kritičara Rusije.

Izvješće navodi i eksplozije paketa 2024. za koje su litavski dužnosnici okrivili rusku vojnu obavještajnu službu, dodavši da bi se takve akcije mogle koristiti za ubojstva ljudi.

Nenamjerni kvarovi telekomunikacija?

No, ističe se da kvarovi plinovoda, energetskih kablova i telekomunikacija u Baltičkom moru od 2023. godine, uzrokovani brodovima koji su zaplovili iz ruskih luka, nisu bili namjerni. Nije rečeno kako su došli do toga zaključka.

Baltičke nacije u visokom su stupnju pripravnosti nakon podvodnih kvarova otkad je Rusija napala Ukrajinu 2022. godine. NATO je obećao da će pojačati svoju prisutnost u regiji.

Finska je 2023. pronašla sidro koje pripada kineskom kontejnerskom produ, a za koje se smatra da je oštetilo plinovod između Estonije i Finske te nekoliko optičkih kablova. Slučaj se i dalje istražuje, a finske vlasti nisu rekle vjeruju li je li incident bio namjeran ili stvar nesreće.

Kad je upitan o štetama na plinovodima i podvodnim kablovima, Mindaugas Mazonas, čelnik litavske vojne obavještajne službe, rekao je novinarima: "Naša obavještajna služba nije provela ovu istragu, no imamo odgovor da je ovo bio nenamjerni incident."