Ministar vanjskih poslova Narodne Republike Kine, Wang Yi, poslao je oštru poruku međunarodnoj zajednici, ponovivši nepokolebljiv stav Pekinga o statusu otoka koji smatraju svojom neotuđivom teritorijom.

„Historijska činjenica, a ne političko pitanje“

Tokom svog obraćanja, šef kineske diplomatije bio je jasan u definisanju statusa Tajvana, naglašavajući da historija ne ostavlja prostor za drugačije interpretacije:

„Tajvan je od najranijih vremena dio teritorije Kine. Nikada nije bio zasebna država i neće to postati ni sada ni u budućnosti“, poručio je Wang Yi.

On je posebno istakao da je težnja za nezavisnošću Tajvana „crvena linija“ za zvanični Peking, sugerišući da bilo kakav pokušaj formalnog otcjepljenja predstavlja direktnu prijetnju nacionalnom suverenitetu i teritorijalnom integritetu Kine.

Naslijeđe Drugog svjetskog rata i UN-a

Wang Yi je povukao paralelu s historijskim događajima iz sredine 20. vijeka, tvrdeći da je trenutni status Tajvana direktna posljedica pobjede nad fašizmom. Prema njegovim riječima, povratak otoka pod okrilje matične države neraskidivo je povezan s:

• Pobjedom kineskog naroda nad japanskim okupatorima.

• Aktom o kapitulaciji Japana, kojim se Japan odrekao okupiranih teritorija.

• Rezolucijom Generalne skupštine UN-a, koja je potvrdila pravni status Tajvana u međunarodnom poretku.

Poruka međunarodnim akterima

Ove izjave dolaze u trenutku pojačanih tenzija u Tajvanskom moreuzu i čestih diplomatskih trvenja sa zapadnim silama. Wang Yi je jasno dao do znanja da Peking pitanje Tajvana vidi isključivo kao unutrašnju stvar Kine, te da se „plodovi pobjede u Drugom svjetskom ratu“ moraju poštovati kako bi se očuvao međunarodni mir i stabilnost.

Analitičari smatraju da je ovaj istup još jedan u nizu signala da Kina neće tolerisati miješanje stranih faktora u proces koji oni nazivaju „potpunim ujedinjenjem domovine“.