Sukob na Bliskom istoku dobio je zastrašujuću novu dimenziju. Prema izvještaju koji prenosi The New York Times, tokom proteklog vikenda meta napada postala su ključna postrojenja za desalinizaciju vode u Iranu i Bahreinu. Analitičari ovaj potez opisuju kao "ozbiljnu eskalaciju" koja direktno ugrožava civilno stanovništvo u surovim pustinjskim uslovima.

Međusobne optužbe: Ko je povukao prvi potez?

Napetosti su kulminirale u subotu kada je iranski ministar vanjskih poslova, Abbas Araghchi, putem društvenih mreža direktno optužio Sjedinjene Američke Države za napad na postrojenje na ostrvu Qeshm.

• Iranska strana: Araghchi tvrdi da je ovaj napad ugrozio vodosnabdijevanje za 30 sela, poručivši da su "SAD postavile ovaj presedan, a ne Iran".

• Američki odgovor: Kapetan Tim Hawkins, portparol Centralne komande SAD-a (CENTCOM), odlučno je odbacio optužbe, navodeći da američke snage nisu odgovorne za taj napad.

Samo dan kasnije, Ministarstvo unutrašnjih poslova Bahreina saopštilo je da je iranska bespilotna letjelica nanijela materijalnu štetu njihovom postrojenju za desalinizaciju, optužujući Teheran za "neselektivne" napade na civilne ciljeve.

Desalinizacija: Infrastruktura bez koje gradovi umiru

Za zemlje Perzijskog zaljeva, postrojenja koja pretvaraju morsku vodu u pitku nisu samo ekonomski objekti – ona su pitanje golog opstanka.

"U Zaljevu, ovi objekti su esencijalne žile kucavice," kaže Abdullah Baabood, akademik sa Univerziteta Waseda. "Udari na njih rizikuju pretvaranje vojnog sukoba u direktnu prijetnju preživljavanju miliona ljudi."

The New York Times podsjeća na dramatičan podatak iz diplomatske depeše (WikiLeaks, 2008.): Grad Rijad bi se morao evakuisati u roku od samo sedam dana ukoliko bi njegova glavna postrojenja za vodu bila uništena.

Bilans sukoba: Civili na prvoj liniji fronta

Iako iranski zvaničnici tvrde da su njihove mete isključivo američke baze (kao odgovor na kampanju koja je počela 28. februara), podaci sa terena govore drugačije. Prema evidenciji koju vodi The New York Times, u proteklih sedam dana:

• Poginulo je najmanje 10 civila.

• Oštećeni su civilni aerodromi, hoteli i energetska postrojenja.

• Iako su odbrambeni sistemi presreli većinu projektila, šteta na infrastrukturi za vodu izaziva najveću paniku među stanovništvom.

Stručnjaci upozoravaju da bi daljnji udari na vodne resurse mogli dovesti do humanitarne katastrofe neviđenih razmjera u regiji koja u potpunosti zavisi od tehnologije za preživljavanje u pustinji.