Svakog radnog dana, Albana Ismaili, zaposlena u muzeju nuklearnog bunkera, otvara malu kapiju i ulazi u lavirint hodnika koji vode do soba iz druge ere.

Ovo je atomsko sklonište skriveno unutar brda u albanskom gradu Đirokastri. Na vrhu brda nalazi se zamak iz 12. vijeka koji je postao zatvor za političke disidente, kao i za kriminalce.

Sklonište je izgrađeno 70-ih godina prošlog vijeka po naređenju komunističkog diktatora Envera Hodže kako bi se u slučaju nuklearnog rata u njega sklonilo albansko političko rukovodstvo. Bunker dug 800 metara sadrži nekoliko desetina soba, uključujući prostorije za proizvodnju električne energije i skladištenje vode. Veći dio originalnog namještaja je opljačkan 90-ih godina prošlog vijeka, kada je postojanje bunkera otkriveno javnosti. Ipak, dio je ostao.

Bunker koji pruža surov uvid u albansku eru izolacije i paranoje otvoren je za posjetioce od 2014. godine.

‘’Trebalo je 10 godina da se ovaj bunker izgradi u tajnosti i nikada nije korišćen. Bio je jednostavno proizvod paranoje komunističkog lidera Envera Hodže’’, objašnjava turistički vodič Elona Ljano.

Tajna podzemna tvrđava izgrađena da izdrži nuklearni napad otkrivena je javnosti tek nakon što je komunistička vladavina u Albaniji okončana 90-ih godina prošlog vijeka. U godinama koje su uslijedile, mještani su je pretvorili u jednu od glavnih turističkih atrakcija istorijskog grada.

Engjel Serjani, koji je tokom komunističkog režima radio kao novinar, takođe pomaže posjetiocima da razumiju lokalni način razmišljanja ljudi u to vrijeme.

‘’U to vrijeme smo svakodnevno, 24 sata dnevno, proizvodili lažne priče sa fronta. Negdje se neprijatelj približavao, negdje su neprijateljske snage ulazile u našu zemlju. Sve te izmišljene priče trebalo je da nauče stanovništvo kako da se ponaša u vanrednoj situaciji“, priča Engjel Serjani bivši novinar.

Bunker privlači i veliki broj međunarodnih posjetilaca.

‘’Imamo veliki protok posjetilaca, podjednako iz Zapadne i iz Istočne Evrope, koji su veoma radoznali da saznaju više o albanskoj diktaturi i teškim godinama neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata“, kaže Albana Ismaili koordinatorka muzeja.

Među posjetiocima su i američki par Ejmi i Džo Mičels, koji su pomalo sablažnjeni onim što su vidjeli.

‘’Sve nam se plasira iz američke perspektive, pa smo željeli da vidimo i drugu perspektivu. Moj otac je nastavnik istorije, pa uvijek svratim na sva istorijska mjesta u svakom gradu koji posjetimo’’, kaže Džo Mičels.

‘’Veoma jedinstveno iskustvo u poređenju sa drugim stvarima koje smo do sada vidjeli u Albaniji, tako da nam se mnogo dopalo“, ističe Ejmi Mičels američka turistkinja.

Pod Hodžinom vladavinom, oko 100.000 Albanaca je zatvoreno, poslato u logore ili pogubljeno tokom 46 godina njegovog represivnog režima.

Albanija danas doživljava brzi razvoj ekonomije i društva, a 10 miliona turista je posjetilo zemlju 2024. godine.