Francuski dnevni list Le Monde objavio je na svom portalu tekst pod naslovom "Srbija, glavno čvorište ruskih operacija destabilizacije u Europi". Tekst potpisuje bečki dopisnik lista Jean-Baptiste Chastand.

Prvi primjer kojim potkrepljuju ovu tvrdnju je slučaj trojice srbijanskih državljana koji su osuđeni u Srbiji za špijunažu i rasnu diskriminaciju zbog postavljanja svinjskih glava ispred devet džamija u pariškoj regiji u rujnu 2025. godine.

Presuda, donesena u tajnosti krajem decembra u sklopu nagodbe o priznanju krivnje, otkrivena je 6. marta, a o njoj je prvi izvijestio Radio Slobodna Europa, dok je uvid u nju imao i Le Monde.

Detalji presude i počinitelji

Viši sud u Smederevu osudio je trojicu muškaraca i za bacanje zelene boje na Memorijal holokausta i tri pariške sinagoge u maju 2025. Obje akcije imale su snažan odjek i izazvale val ogorčenja u Francuskoj, a francuske službe kasnije su ih pripisale Rusiji.

U presudi se potvrđuje da je skupina "primila naredbe i financijska sredstva od struktura obavještajnih službi Ruske Federacije".

Za nekoliko tisuća eura regrutirao ih je i poslao u Francusku čovjek u presudi označen kao "Hunter", za kojeg je Mediapart otkrio da se radi o Srbinu Aleksandru Saviću. Dok Savićeva sudbina ostaje nepoznata, njegovi regruti osuđeni su na kazne od šest do osamnaest mjeseci kućnog pritvora s elektronskim nadzorom. Pod istragom je još osam osoba.

Druge akcije destabilizacije

Prema navodima suda, grupa je organizirala i druge akcije koje su prošle gotovo nezapaženo. U aprilu 2025. polijepili su "600 do 700 naljepnica" kojima se poziva na obilježavanje genocida nad Armencima u blizini Slavoluka pobjede i u 18. pariškom arondismanu.

U julu iste godine postavili su plastične kosture ispred Brandenburških vrata u Berlinu.

Na porukama na njemačkom jeziku, u kojima se spominjao kancelar Friedrich Merz, pisalo je: "Još čekam mirovinu. Hvala, Merz". Srbijansko pravosuđe zaključilo je kako je "cilj grupe bio provoditi akcije političke destabilizacije i poticati vjersku i etničku mržnju u Francuskoj i Njemačkoj".

Srbija kao poligon za ruske operacije

Le Monde navodi da je korištenje podložnih i često neobučenih pojedinaca za operacije destabilizacije u Europi dobro dokumentirano od početka rata u Ukrajini, te da je Srbija tokom 2025. postala glavno središte takvih ruskih akcija.

U septembru je moldavska policija uhapsila više od 70 Moldavaca i Rumunja pod sumnjom da su se obučavali na teritoriju Srbije kako bi pripremili nerede uoči parlamentarnih izbora, na kojima su na kraju mirno pobijedile proeuropske stranke.

Prema srbijanskoj policiji, ta je grupa brojala više od 150 osoba koje su sedmicama prolazile obuku u kampu blizu restorana uz rijeku koja čini granicu između Srbije i Bosne i Hercegovine. U tom su slučaju uhapšena i dvojica srbijanskih državljana, no sudbina navodnog organizatora kampa, ruskog državljanina, ostaje nepoznata.

Zašto je Moskva odabrala Srbiju?

Odabir Srbije za ove operacije nije slučajan. Službe ruskog predsjednika Vladimira Putina preferiraju državljane zemalja s niskim životnim standardom i snažnim proruskim raspoloženjem. Tako je u slučaju "crvenih ruku" na Memorijalu holokausta 2024. godine Kremlj koristio Bugare, koje je pariški sud nepravomoćno osudio u oktobru 2025., navodi francuski medij.

Srbija, koja je kandidat za članstvo u Europskoj uniji, ali odbija uvesti sankcije Rusiji, nudi i praktične prednosti. Ruskim državljanima ne trebaju vize za ulazak u Srbiju, a ni njenim građanima za putovanje u EU.

"Srbija pruža najbolje uvjete za hibridne operacije jer je stanovništvo većinski prorusko, a ruski i srpski režimi međusobno si čine usluge", ističe Predrag Petrović, istraživač u Beogradskom centru za sigurnosnu politiku, ukazujući na dobre odnose između predsjednika Aleksandra Vučića i Vladimira Putina.

Reakcija Srbije i veza s Francuskom

Le Monde piše i da je istraživački portal BIRN otkrio da su dvojica srbijanskih državljana uhapšenih u slučaju kampova za obuku za Moldaviju bivši suradnik i bivši član stranke Nenada Popovića, srbijanskog ministra kojeg je Putin odlikovao 2010. godine. Dok su mediji financirani od strane SAD-a i EU-a, poput RFE-a i BIRN-a, opširno izvještavali o ovim ruskim operacijama, one su gotovo potpuno prešućene u brojnim srbijanskim medijima pod kontrolom vlasti, koji su inače ispunjeni proruskim porukama.

Petrović smatra da je srbijansko pravosuđe u slučaju svinjskih glava djelovalo brzo "isključivo zato što su bili suočeni s neoborivim dokazima" francuske policije i zato što je "Francuska vrlo važna za gospodina Vučića".

Naime, francuski predsjednik Emmanuel Macron pošteđuje srbijansku vlast kritika otkako je 2024. prodao dvanaest borbenih aviona Rafale srbijanskoj vojsci.

"No, Srbija u suštini ne čini ništa da zaista zaustavi ove operacije utjecaja, što pokazuje činjenica da nijedan Rus nije uhapšen", zaključuje Petrović.

Njegov istraživački centar, poznat po kritičkom stavu prema Rusiji, i sam je u jesen 2025. bio žrtva velikog hakerskog napada, koji je Microsoft pripisao hakerskim skupinama povezanim s ruskim obavještajnim službama.