Otok Harg, ključan za iranski izvoz nafte, našao se u središtu rastućih napetosti na Bliskom istoku. Nakon što su nedavni napadi pogodili vojnu infrastrukturu na otoku, svaki udar na njegova naftna postrojenja mogao bi izazvati ozbiljan šok za globalnu ekonomiju. Zabrinutost zbog moguće energetske krize pojačala se u ponedjeljak zbog nastavka sukoba i zatvaranja Hormuškog tjesnaca, ključne pomorske rute kroz koju prolazi petina svjetske trgovine naftom, za brojne tankere, piše Euronews.

Pažnja je sada usmjerena na otok Harg, glavno središte iranskog izvoza nafte, nakon što je američki predsjednik Donald Trump zaprijetio napadima na njegovu naftnu infrastrukturu ako Teheran ne dopusti nastavak plovidbe Hormuškim tjesnacem - korak koji je Washington dosad izbjegavao.

Ključna tačka

Važnost otoka Harga leži u njegovoj centralnoj ulozi u iranskom izvoznom sistemu. Preko ovog otoka, smještenog u sjevernom Perzijskom zaljevu, Iran izvozi oko 90 posto svoje sirove nafte, uglavnom prema Kini i drugim azijskim tržištima.

Iako je relativno malen - dug osam, a širok između četiri i pet kilometara - na otoku se nalazi opsežna infrastruktura, uključujući skladišne rezervoare, cjevovode i terminale za utovar. Naftovodi s nekih od najvećih iranskih naftnih polja spajaju se upravo tamo prije nego što se sirova nafta ukrca na tankere.

Izvoz nafte ključan je izvor prihoda za iransku vladu, što otok Harg čini vitalnom ekonomskom imovinom. Njegovi terminali mogu utovariti između 1,3 i 1,6 miliona barela sirove nafte dnevno, a duboke vode omogućavaju pristajanje veoma velikih tankera.

Vojni ciljevi

Prema analizi JPMorgan Chasea, Iran je u danima prije nedavne eskalacije sukoba povećao izvoz s otoka Harga na gotovo rekordne nivoe. Između 15. i 20. februara isporuke su navodno premašile tri miliona barela dnevno, što upućuje na to da je Teheran možda ubrzavao izvoz uoči mogućih poremećaja.

Prošle sedmice su Sjedinjene Američke Države i Izrael objavili da su pogodili vojne ciljeve na otoku. Trump je na društvenim mrežama objavio da su SAD "potpuno uništile" vojnu imovinu na Hargu te upozorio da bi Washington mogao preispitati svoju odluku da ne napada naftnu infrastrukturu otoka ako Iran nastavi ometati plovidbu Hormuškim tjesnacem.

Iranski mediji izvijestili su da je Teheran zaprijetio odmazdom na energetsku infrastrukturu povezanu s američkim kompanijama u regiji ako njegova postrojenja budu napadnuta.

Globalne ekonomske posljedice

Analitičari procjenjuju da bi napad na izvozne terminale otoka Harga mogao s globalnog tržišta ukloniti 1,5 do 2 miliona barela nafte dnevno. To bi predstavljalo oko 3 do 4 posto globalne pomorske trgovine sirovom naftom, smatra Roukaya Ibrahim, strateginja za sirovine u investicijskoj kompaniji BCA.

Posebno su izložene azijske ekonomije, uključujući Kinu, koje se uveliko oslanjaju na isporuke nafte s Bliskog istoka. "Napad na naftnu infrastrukturu otoka Harg ne samo da bi naštetio iranskom izvoznom kapacitetu, već bi i povećao rizik od širih napada na regionalnu energetsku infrastrukturu", rekla je Ibrahim.

Dodala je kako bi takva eskalacija mogla podići cijene nafte prema 120 dolara po barelu. Od početka rata, cijene sirove nafte Brent porasle su za 42 posto, a WTI za 47 posto, ističe Jim Reid, globalni voditelj makroistraživanja u Deutsche Banku.

Rizik od šire odmazde

Analitičari upozoravaju da najveći rizik leži u mogućoj eskalaciji sukoba koja bi bila usmjerena na energetsku infrastrukturu širom regije. Potencijalne mete mogli bi biti i naftovodi izgrađeni kako bi zaobišli Hormuški tjesnac.

"Posebno bi značajan udarac predstavljali napadi na saudijski naftovod Istok-Zapad i naftovod Abu Dhabija u UAE-u, koji se oba koriste za preusmjeravanje nafte u slučaju zatvaranja Hormuškog tjesnaca", objasnila je Ibrahim.

Istraživački tim JPMorgana također je zaključio da bi napad na otok Harg vjerovatno izazvao odmazdu u Hormuškom tjesnacu ili napade na velika regionalna energetska postrojenja.

Pritom su istakli nekoliko strateški važnih naftnih čvorišta koja bi mogla biti ugrožena, uključujući saudijsku Ras Tanuru, postrojenje za preradu Abqaiq i Fujairah u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Poremećaj u radu bilo kojeg od ovih postrojenja dodatno bi zaoštrio situaciju s opskrbom naftom na globalnom nivou.

Šta slijedi?

U međuvremenu, analitičari smatraju da aktiviranje rezervnih proizvodnih kapaciteta zemalja proizvođača nafte nudi tek ograničeno olakšanje. Većina svjetskih rezervnih kapaciteta nalazi se u članicama OPEC-a, čiji izvoz također zavisi od Hormuškog tjesnaca. "Ako tjesnac ostane zatvoren, ti rezervni kapaciteti ne mogu jednostavno stići do svjetskih tržišta", rekla je Ibrahim.

Hoće li se Sjedinjene Američke Države na kraju odlučiti za napad na naftnu infrastrukturu otoka Harga, ostaje neizvjesno. No, sama mogućnost takvog scenarija pridonijela je rastućoj nervozi na svjetskim tržištima, a ulagači pozorno prate razvoj događaja oko Hormuškog tjesnaca.

"Utjecaj na globalni rast uveliko će zavisiti od trajanja sukoba i o tome hoće li Hormuški tjesnac ostati zatvoren", kazala je Ibrahim. "Dugotrajni poremećaj opskrbe naftom mogao bi potaknuti inflacijska očekivanja, opteretiti svjetska tržišta i ojačati američki dolar."