U Berlinu je poruka stigla bez mnogo uvijanja, ali sa dovoljno političkog opreza da se ne zatvore sva vrata. Kancelar Njemačke Friedrich Merz jasno je stavio do znanja da pitanje eventualnog vojnog angažmana Berlina u aktuelnom sukobu koji vode Sjedinjene Države i Izrael – zapravo i ne postoji. Kako je rekao na konferenciji za novinare, takva opcija jednostavno nije na stolu.

Berlin bira distancu

U isto vrijeme, iza te čvrste formulacije ostaje složeniji kontekst. Njemačka, prema njegovim riječima, želi da se zaustave nuklearni i raketni programi Irana. To je stav koji Berlin ne skriva, ali paralelno insistira na tome da neće učestvovati u sukobu koji su pokrenuli Washington i Tel Aviv. Ta pozicija, kako je naglasio, nije nova – zauzeta je još od prvog dana i ostaje nepromijenjena.

Merz je dodatno razradio šta to konkretno znači na terenu. Dok sukob traje, Njemačka se neće uključivati ni u osiguravanje slobode plovidbe kroz Hormuški moreuz vojnim sredstvima. Kako je objasnio, za takvu operaciju ne postoji jasan koncept koji bi garantovao uspjeh, a uz to nedostaje i odgovarajući mandat. U diplomatskom jeziku, to je prilično direktno odbijanje jedne od opcija o kojoj se posljednjih dana sve glasnije govori.

Tu se otvara i pitanje odnosa unutar NATO-a. Merz je podsjetio da ova situacija od početka nije definisana kao stvar Alijanse. Sjedinjene Države i Izrael, kako je rekao, nisu se konsultovali sa Njemačkom prije nego što su ušli u sukob, niti je ikada donesena zajednička odluka o eventualnom uključivanju drugih saveznika. U takvim okolnostima, dodaje, logično je da Berlin ne razmatra vojni doprinos.

Zanimljivo je da se na istoj konferenciji provukla i poruka o međusobnom poštovanju unutar NATO-a. Merz je, gotovo usput, ali ne i slučajno, naglasio da očekuje takav odnos među partnerima. To dolazi u trenutku kada iz Washingtona stižu prilično oštre izjave.

Napetost na relaciji Berlin – Washington

Američki predsjednik Donald Trump nedavno je upozorio da NATO čeka “veoma loša budućnost” ukoliko članice ne pomognu Sjedinjenim Državama u deblokadi Hormuškog moreuza. Ta izjava odjeknula je u evropskim prijestonicama, pa i u Berlinu, gdje očigledno postoji oprez prema brzom svrstavanju.

Sve to zajedno ostavlja utisak savezništva koje formalno stoji čvrsto, ali u praksi sve češće pokazuje pukotine kada se dođe do konkretnih odluka. Berlin, bar za sada, bira distancu uz zadržavanje političkog stava. Koliko dugo će takva ravnoteža moći da se održi, ostaje pitanje koje visi u vazduhu.