Hitna sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH zakazana je za 27. mart, a na dnevnom redu bi, između ostalog, trebalo da se nađe zahtjev Predstavničkog doma državnog parlamenta da se Prijedlog zakona o dopuni Zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini razmatra po hitnom postupku, piše Fena.

Predloženi zakon predviđa da u slučaju poremećaja tržišta ili drugog opravdanog razloga Vijeće ministara BiH može donijeti odluku o privremenom ukidanju ili smanjenju iznosa akcize na naftne derivate. Odluka bi se donosila na period od maksimalno šest mjeseci u toku jedne kalendarske godine.

Posljedice na privredu i građane

Predstavnički dom je 16. marta usvojio, po hitnom postupku, prijedlog ovog zakona, čiji je predlagač poslanik Saša Magazinović.

Uz ovaj prijedlog zakona, usvojen je i zaključak kojim Predstavnički dom poziva Dom naroda da Prijedlog zakona o dopuni Zakona o akcizama u BiH razmotri u najkraćem mogućem roku, imajući u vidu ozbiljne poremećaje na tržištu naftnih derivata, njihove direktne posljedice na privredu i građane, te neizvjesnost i nepredvidivost budućih kretanja na tržištu.

Delegati bi trebali razmatrati i zahtjev Vijeća ministara BiH da se Prijedlog zakona o ograničavanju raspolaganja imovinom s ciljem sprečavanja terorizma, finansiranja terorizma i finansiranja širenja oružja za masovno uništenje razmatra po hitnom postupku.

Vijeće ministara BiH nedavno je jednoglasno usvojilo i uputilo Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje po hitnoj zakonodavnoj proceduri prijedlog ovog zakona. Cilj je uspostava pouzdanog, pravovremenog i potpunog mehanizma za implementaciju sankcijskih mjera.

Reformski zakon, koji je pripremilo Ministarstvo sigurnosti u saradnji s relevantnim institucijama, otklanja ključni sistemski nedostatak iz izvještaja Komiteta eksperata za evaluaciju mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma (MONEYVAL), koji je u decembru 2024. godine ocijenio da BiH nema funkcionalan i potpun sistem za provedbu međunarodnih finansijskih sankcija.

Predloženi zakon od izuzetnog je značaja za očuvanje međunarodne reputacije BiH i izbjegavanje ulaska u FATF-ov ICRG proces (International Co-operation Review Group) - naveli su iz Vijeća ministara BiH.

Dom naroda bi trebao u prvom čitanju (principi) razmatrati i Prijedlog zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije u Bosni i Hercegovini, koji je predložilo Vijeće ministara BiH.

Vijeće ministara BiH utvrdilo je prijedlog ovog zakona, s oznakom EI, kao potvrdom odgovarajuće usklađenosti s propisima EU-a u ovom području.

Cilj zakona je transponiranje 16 EU direktiva i Paketa o integraciji električne energije, s fokusom na stvaranje uređenog veleprodajnog tržišta električne energije i uspostavu berze električne energije u Bosni i Hercegovini, čime se u ovom području ispunjava jedan od preduvjeta za izuzeće naše zemlje od primjene mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM).

Predložena pravna rješenja korespondiraju s Reformskom agendom za Plan rasta, a podrazumijevaju povezivanje tržišta električne energije BiH s tržištima električne energije ugovornih strana Energetske zajednice i Evropske unije.

Delegati bi trebali razmatrati i Prijedlog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH.

Radi se o prijedlozima dva zakona čije usvajanje predstavlja jedan od uslova za otvaranje pregovora BiH sa Evropskom unijom.

Predlagači navedenih zakona su članovi Kolegija Doma naroda: Kemal Ademović, Dragan Čović i Nikola Špirić, a kako je ranije rečeno, radi se o verziji zakona koju Vijeće ministara BiH nije prihvatilo, a predložilo je Ministarstvo pravde BiH.

Predložene zakone delegati bi trebali razmatrati u prvom čitanju (principi), po skraćenom postupku.

Pred delegatima bi se trebao naći i Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o službi u Oružanim snagama BiH, čiji je predlagač delegat Džemal Smajić.

Smajić je naveo da, imajući u vidu činjenicu da u Oružanim snagama BiH nedostaje značajan broj vojnika, smatra da je potrebno u što kraćem roku povećati starosnu granicu trajanja profesionalne vojne službe vojnika u Oružanim snagama BiH.

Na dnevnom redu bi trebao da se nađe i zahtjev Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH po hitnom postupku.

Predložene izmjene zakona odnose se na vojna lica Oružanih snaga BiH, posebno na kategoriju vojnika i podoficira koji imaju najniži koeficijent za obračun plaća i čine 80 posto ljudstva u ukupnoj vojnoj strukturi, te policijske službenike svih policijskih agencija na nivou BiH.

Predloženim izmjenama se uvećavaju koeficijenti za vojnike, podoficire te policijske službenike, što u ovom trenutku predstavlja djelimično rješenje za poboljšanje materijalnog statusa navedenih kategorija – smatraju predlagači.

Zahtjev Cvitanovića

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu u institucijama BiH, čiji je predlagač Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, također je jedna od predviđenih tačaka dnevnog reda.

Razlog predlaganja ovog zakona je rješavanje identificiranog problema u domenu priznavanja, uživanja i ostvarivanja prava na porodiljsko odsustvo roditelja, posebno očeva - naveo je predlagač u obrazloženju.

Dom naroda bi trebao razmatrati i zahtjev delegata Ilije Cvitanovića da se Prijedlog zakona o dopuni Zakona o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH razmatra po hitnom postupku.

Predložena dopuna definira da "prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja zaposlenici Agencije ostvaruju kod nosioca osiguranja prema mjestu prebivališta u skladu sa entitetskim propisima koji regulišu penzionisanje policijskih službenika".