Američke dionice zabilježile su oštar pad u četvrtak, dok su cijene nafte porasle jer je sumnja ponovo nadvladala nadu na Wall Streetu u vezi s mogućim okončanjem rata s Iranom.

Indeks S&P 500 pao je za 1,7%, što je njegov najgori dan od januara, čime je na putu da zabilježi peti uzastopni sedmični gubitak. Prema izvještaju agencije Associated Press (AP), ovo bi mogao biti najduži negativni niz u gotovo četiri godine, a proteže se još od perioda prije samog početka sukoba.

Tržišna kretanja i "korekcija"

Ostali ključni indeksi također su pretrpjeli značajne gubitke:

• Dow Jones Industrial Average pao je za 469 bodova (1%).

• Nasdaq composite potonuo je za 2,4%, spustivši se više od 10% ispod svog historijskog maksimuma postavljenog početkom godine. Investitori ovakav pad nazivaju "korekcijom".

Slični trendovi zabilježeni su širom Azije i Evrope. Ovo su najnoviji potresi na tržištima nakon sedmice koja je počela optimistično, nakon što je predsjednik Donald Trump izjavio da su vođeni produktivni razgovori o okončanju rata. Međutim, Iran je demantovao direktne pregovore i odbio američki prijedlog za prekid vatre dostavljen preko Pakistana.

Situacija u Hormuškom tjesnacu

Dok se borbe nastavljaju, hiljade američkih vojnika približavaju se regiji. Iran je pojačao kontrolu nad ključnim Hormuškim tjesnacem, stvarajući svojevrsnu "naplatnu rampu" za tankere. Kroz ovaj uski prolaz obično prolazi petina svjetske nafte.

Cijena barela Brent nafte skočila je za 4,8% na 101,89 dolara, što je drastičan porast u odnosu na 70 dolara, koliko je iznosila prije rata. Američka sirova nafta (WTI) porasla je za 4,6% na 94,48 dolara po barelu.

Utjecaj na inflaciju i kamatne stope

Skok cijena nafte pogoršao je strahove od visoke inflacije, što je podiglo prinose na državne obveznice. Prinos na 10-godišnje trezorske zapise skočio je na 4,42%. Ovo direktno uzrokuje rast kamatnih stopa na hipoteke i kredite, što usporava ekonomiju.

Iako je izvještaj o nezaposlenosti pokazao blagi porast zahtjeva za pomoć, nade Wall Streeta u smanjenje kamatnih stopa od strane Federalnih rezervi (Fed) ove godine su gotovo nestale. Niže kamate bi mogle dodatno podstaći inflaciju, što Fed želi izbjeći u jeku energetske krize.

Pad tehnoloških giganta

Tehnološki sektor bio je najveći teret za tržište:

• Meta Platforms pala je za 8%.

• Alphabet je potonuo za 3,4%. Obje kompanije su pod pritiskom nakon presude porote kojom su Instagram i YouTube proglašeni odgovornima u značajnom suđenju o ovisnosti o društvenim mrežama.

• Nvidia je pala za 4,2%, a Amazon za 2%. Apple je bio izuzetak sa blagim rastom od 0,1%.

Na kraju trgovanja, S&P 500 je završio na 6.477,16 bodova, dok je Dow Jones pao na 45.960,11. Međunarodna tržišta su pratila ovaj trend, uz značajne padove u Njemačkoj (DAX -1,5%) i Južnoj Koreji (Kospi -3,2%).