Iranski ambasador u Njemačkoj Madžid Nili zatražio je od njemačke vlade pojašnjenje koristi li SAD bazu Ramstein za napade na Iran — i smatra li se to "agresijom" u smislu Rezolucije UN-a 3314, prema kojoj se kao čin agresije smatra situacija kada jedna država napada drugu s teritorija treće države. Njemački ministar odbrane Boris Pistorius zasad ne vidi razlog za ograničavanje američkog korištenja baze.

Ramstein: "Vrata prema Africi i Bliskom istoku"

Baza Ramstein u saveznoj pokrajini Rheinland-Pfalz najveća je američka vojna baza u Evropi, a njen strateški značaj objasnio je bivši direktor NATO-a William Alberque za Deutsche Welle.

Majid Nili Ahmadabadi (Foto: John Macdougall/Afp)

"Baza se naziva i vratima prema Evropi. Odavde se letovi iz SAD-a nastavljaju dalje prema Africi te Bliskom i Srednjem istoku", rekao je Alberque, napominjući ipak da "Ramstein nije čvorište za borbene operacije." Pravni temelj za korištenje baze je Sporazum o boravku iz 23. oktobra 1954., čija je primjena potvrđena i nakon njemačkog ujedinjenja 1990. Baza uživa poseban status — nalazi se na njemačkom teritoriju, ali njemački zvaničnici smiju ući samo uz odobrenje američkog komandanta. Iranski ambasador Nili bio je oprezan u formulacijama: "Još ne znamo odnosi li se to na Ramstein ili ne", rekao je, ne tvrdeći direktno da je baza već korištena za napade na Iran.

Njemačka može otkazati sporazum, ali neće

Naučna služba Bundestaga potvrdila je da se Sporazum o boravku i NATO-ov statut o vojnim snagama tehnički mogu otkazati, ali da bi povlačenje američke vojske bilo moguće tek nakon dvogodišnjeg prijelaznog perioda — što znači da takva odluka ne bi imala nikakav utjecaj na aktuelne operacije. Alberque smatra da bi ograničavanje američkih operacija bilo "vrlo neobično": "Ako bi zaista htjeli, mogli bi, ali ne vjerujem da to žele."

Friedrich Merz (Foto: John Macdougall/Afp)

Na početku rata Španija je blokirala svoje baze za SAD, smatrajući napade na Iran suprotnim međunarodnom pravu, a njemačka stranka Die Linke zatražila je isto za Ramstein — no ministar Pistorius to je u ponedjeljak, 16. marta, odbacio. Bivši kancelar Gerhard Schröder podsjetio je da je i on 2003. odbio pridružiti se SAD-u u ratu protiv Iraka, ali je ipak Amerikancima omogućio neograničeno korištenje Ramsteina — baš kao što to danas čini kancelar Friedrich Merz.

Gerhard Schroder (Foto: Julian Stratenschulte/Dpa Picture-alliance Via Afp)

"Da zatvorim aerodrom? Kako si to zamišljate — to bi značilo kraj njemačko-američkih odnosa", rekao je Schröder za Süddeutsche Zeitung, dodajući: "Naravno da smo im stavili na raspolaganje aerodrome i odobrili prelete. Ali, bitno je da u ratu nismo sudjelovali." Ramstein je ranije bio kontroverzan i zbog centra za nadzor američkih borbenih dronova — 2025. godine Savezni ustavni sud presudio je da je baza u slučaju smrtonosnih napada dronom u Jemenu 2012. korištena zakonito, ali je naglasio da presuda nije "blanko ček" za neograničenu vojnu upotrebu.