Bijela kuća stala je u odbranu prijetnje predsjednika Donalda Trumpa da će napasi infrastrukturu za desalinizaciju, ključnu za opskrbu iranskog stanovništva pitkom vodom. Pritom se umanjuje mogućnost da bi bombardiranje takvih civilnih ciljeva predstavljalo ratni zločin prema američkom zakonodavstvu i međunarodnim sporazumima kojih je SAD potpisnik, piše The Independent.

Na pitanje o Trumpovom upozorenju da će narediti američkim snagama napad na iransku civilnu infrastrukturu ako Teheran ne pristane na uvjete o prekidu vatre, glasnogovornica Karoline Leavitt sinoć je izjavila da je za "iranski režim najbolje postići dogovor, inače će biti posljedica".

"Oružane snage Sjedinjenih Država posjeduju sposobnosti koje ne mogu ni zamisliti, a predsjednik se ne boji upotrijebiti ih", rekla je Leavitt, odbacivši pitanje novinara o tome zašto Trumpova prijetnja nije u suprotnosti sa stavom administracije da SAD ne cilja civile u ratu.

"Ova administracija i Oružane snage Sjedinjenih Država uvijek će djelovati u okvirima zakona, ali predsjednik Trump će bez zadrške nastaviti s ostvarivanjem punih ciljeva Operacije Epski Bijes i očekuje da iranski režim postigne dogovor", dodala je.

Leavitt je potom odbila odgovoriti na dodatno pitanje kako bi uništenje postrojenja koja proizvode pitku vodu za 92 miliona Iranaca pomoglo u postizanju vojnih ciljeva koje je administracija navela, poput uništenja iranske mornarice, infrastrukture za balističke projektile i sprječavanja Irana da se domogne nuklearnog oružja.

Trumpova prijetnja

Odbrana Trumpove prijetnje uslijedila je samo nekoliko sati nakon što je on sam ponovio da će američki borbeni zrakoplovi bombardirati iranske elektrane i postrojenja za desalinizaciju ako Teheran ne postigne dogovor i ne dopusti da Hormuški tjesnac bude "odmah 'otvoren za poslovanje'".

Ranije jučer na društvenoj mreži Truth Social Trump je objavio da je postignut "veliki napredak" u "ozbiljnim razgovorima" s, kako ga je opisao, "novim i razumnijim režimom" u Teheranu, ali je upozorio na daljnja bombardiranja ako razgovori ne urode plodom.

"Ako iz bilo kojeg razloga dogovor uskoro ne bude postignut, što je vjerovatno, i ako Hormuški tjesnac odmah ne bude 'otvoren za poslovanje', zaključit ćemo naš 'lijepi' boravak u Iranu dizanjem u zrak i potpunim uništenjem svih njihovih elektrana, naftnih bušotina i otoka Kharg (a moguće i svih postrojenja za desalinizaciju!), koje namjerno još nismo 'dirali'", poručio je predsjednik.

Dodao je da bi takvi napadi bili "odmazda za naše brojne vojnike i druge koje je Iran masakrirao i ubio tokom 47-godišnje 'Vladavine terora' starog režima."

Upozorenja o ratnim zločinima

Predsjednikova prijetnja napadom na iranske energetske i vodovodne sisteme gotovo bi sigurno prekršila zabrane iz Četvrte ženevske konvencije, koje se odnose na ciljanje civilne infrastrukture ključne za opstanak stanovništva.

Sjedinjene Države ratificirale su taj sporazum iz 1949. godine, a potpisale su, ali nisu ratificirale, "dodatni protokol" iz 1977. koji zabranjuje namjerne napade na "civilno stanovništvo i civilne objekte". Međutim, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda je 1993. usvojilo izvještaj glavnog tajnika UN-a prema kojem su i sporazum i dodatni protokoli obvezujući za sve strane u oružanom sukobu.

Osim toga, američki kazneni zakon zabranjuje počinjenje ratnih zločina, definirajući ih kao "teško kršenje bilo koje međunarodne konvencije potpisane u Ženevi 12. augusta 1949. ili bilo kojeg protokola te konvencije čija su stranka Sjedinjene Države". Prema tom zakonu, počinitelj može biti osuđen na doživotni zatvor ili smrtnu kaznu ako ratni zločin rezultira smrću žrtve.

Razmatra se i kopnena operacija

Trumpova prijetnja uslijedila je sedam dana nakon što je povukao raniju prijetnju ciljanjem elektrana, navodeći "produktivne razgovore" s Teheranom, iako su iranski dužnosnici negirali da se bilo kakvi razgovori vode.

Također se navodi da Trump razmatra planove za pokretanje visokorizične kopnene operacije kako bi se zaplijenile iranske zalihe obogaćenog uranija. Hiljade američkih kopnenih snaga već su stigle u regiju, a Trump je izjavio da želi "uzeti naftu u Iranu" i potencijalno zauzeti otok Kharg, glavni terminal za izvoz nafte.

U nedjelju je novinarima rekao da je iranska vojska "desetkovana" i sugerirao da je Teheran pristao "odreći se nuklearnog oružja". Pohvalio se i da je jednomjesečna kampanja bombardiranja dovela do "promjene režima" jer je većina prethodnog vodstva ubijena. "Mislim da ćemo s njima postići dogovor... Već smo imali promjenu režima, ako pogledate, jer je jedan režim desetkovan, uništen, svi su mrtvi", rekao je.

Zapljena iranskog uranija zahtijevala bi složenu operaciju koja uključuje letove američkih trupa na nuklearne lokacije pod vatrom, osiguravanje područja te izvlačenje i transport radioaktivnog materijala. Teheran je upozorio da Trump vodi američke trupe u "močvaru smrti".

UZBUNA U WASHINGTONU

Čak i članovi Trumpove Republikanske stranke upozorili su ga da ne šalje kopnene snage. Zastupnik Tim Burchett izjavio je u nedjelju da "mnogi republikanci" ne bi podržali takvu eskalaciju sukoba. Za NewsNation je rekao kako ne misli da postoji "volja za kopnenim sukobom između Amerike i Irana", dodavši da bi kopnena invazija bila "crvena linija" za republikance.

Drugi republikanski zakonodavac, senator James Lankford, upozorio je da će Trump morati osigurati da Kongres bude u potpunosti informiran o ciljevima kopnenih snaga. "Moramo znati koji su ciljevi i što točno provode", rekao je Lankford za NBC.

"Ako se radi o specijalnim snagama koje provode određenu operaciju - uđu i izađu - to je vrlo različito od dugotrajne okupacije. Najgore što se može dogoditi jest da ovakav sukob započne bez kraja, da ostane nedovršen", zaključio je.