Piše: Oleksand Levčenko

Azerbejdžan zahtijeva od Rusije objašnjenja u vezi sa spominjanjem bivšeg predsjednika države Hejdara Alijeva u „neprihvatljivom“ kontekstu od strane portparolke Ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije Marije Zaharove. Ona je, odgovarajući na brifingu na pitanje o izjavi premijera Jermenije Nikola Pašiniana o navodnom vrbovanju pripadnika jermenskog sveštenstva od strane KGB-a SSSR-a, pomenula Hejdara Alijeva. Ministarstvo vanjskih poslova Azerbejdžana ocijenilo je njene riječi kao izraz nepoštovanja prema opštenacionalnom lideru zemlje, njegovom nasljeđu i cijelom azerbejdžanskom narodu. Zvanični Baku je izjave M. Zaharove nazvao neosnovanim i onima koje su u suprotnosti s diplomatskim standardima i odgovornošću. U Bakuu su naglasili da takve izjave povećavaju napetost i potkopavaju povjerenje između Rusije i Azerbejdžana.

Promjena odnosa snaga na Kavkazu

Azerbejdžan, oštro reagirajući na uvredljivo spominjanje bivšeg predsjednika Hejdara Alijeva od strane Marije Zaharove, još jednom je pokazao da se ne boji odlučno odgovoriti Rusiji na diplomatskom nivou i javno kritikovati ruske državne organe i pojedine zvaničnike. Hejdar Alijev je opštenacionalni lider Azerbejdžana. Bilo kakvi javni omalovažavajući komentari o njemu gotovo sigurno izazivaju oštru reakciju Bakua, a kada takve izjave daje Marija Zaharova u ime Ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije, to se već ne doživljava kao privatno mišljenje, nego kao stav države. Na Kavkazu se primjećuje promjena odnosa snaga. Posebno nakon što je Azerbejdžan vratio privremeno okupirani Karabah, Baku pokazuje sve samouvjereniju i principijelniju poziciju u odnosima s Moskvom, što je znak slabljenja geopolitičke težine Rusije u ovom regionu.

Kazahstan uvodi ekonomske i trgovinske restrikcije Rusiji

U isto vrijeme, Kazahstan je uveo zabranu uvoza životinja i stočarskih proizvoda iz Ruske Federacije. Vlasti Republike Kazahstan, s ciljem podrške lokalnim proizvođačima, uvele su zabranu uvoza i tranzita govedine, svinjetine i mesnih proizvoda iz Rusije. Zabrana se odnosi na 15 ruskih regiona, uključujući i pogranične. Na zvaničnom nivou odluka je objašnjena potrebom zaštite teritorije Kazahstana od unošenja opasnih infekcija na pozadini pogoršane epizootske situacije u susjednoj državi, dok u stvarnosti Astana štiti domaće proizvođače na svom tržištu. Tako je Kazahstan tokom 2025. godine smanjio uvoz mesa za 30%. Od 21. marta 2026. godine poljoprivredne životinje, stočarski proizvodi, sirovine, stočna hrana i dodaci iz Rusije više ne mogu ući na teritoriju navodno „prijateljskog“ Kazahstana, jer Astana štiti vlastite proizvođače. Šef ruske veterinarske službe Sergej Dankvert nazvao je aktuelnu situaciju s izbijanjem pastereloze i više od 50 aktivnih žarišta bjesnoće u RF potpuno kontrolisanom, ali mu u Astani očigledno ne vjeruju, jer su u pograničnim oblastima Kazahstana pojačali veterinarski nadzor i uveli obaveznu dezinfekciju transporta te detaljan pregled svih kategorija tereta koji prelaze granicu.

Širenje zabrana i zaštita domaće proizvodnje

Kazahstan postepeno uvodi ograničenja na uvoz i tranzit iz Rusije živih životinja, mesnih proizvoda, mlijeka i stočne hrane bez toplotne obrade zbog složene epizootske situacije u nizu ruskih regiona. U februaru ove godine zabrana je obuhvatila stoku i proizvode iz Altaja, Sjevernokavkaskog okruga, Kalmykije, Burjatije, Čuvašije, Astrahanske i Novosibirske oblasti na pozadini izbijanja pastereloze, gdje se nastavlja masovno klanje stoke. U martu se ova zabrana proširila na druge federalne subjekte Rusije.

Strategija smanjenja zavisnosti od Rusije

Astana pokušava smanjiti zavisnost od Rusije u oblasti poljoprivrede. Već je pronašla alternative: sjeme dobija iz Evrope i Kine, agro-tehnika dolazi ne iz Ruske Federacije, već iz drugih zemalja, pojavili su se novi dobavljači mineralnih đubriva. Također, Kazahstan širi geografiju izvoza svojih poljoprivrednih proizvoda, od kojih većina sada ide u Centralnu Aziju, Kinu i na Bliski istok.

Posljedice zabrane uvoza žitarica i dugoročni efekti

Kazahstan je također uveo privremenu zabranu uvoza osnovnih žitarica i stočne hrane iz Rusije. Ograničenja se odnose, između ostalog, na pšenicu, ječam, raž, zob, kukuruz i niz stočnih smjesa. Zabrana uvoza navedenih proizvoda iz Rusije može značajno promijeniti tokove ruskih žitarica na kazahstansko tržište tokom narednih mjeseci. Višak jeftinijeg ruskog žita odavno negativno utiče na cijene u Kazahstanu, zbog čega je Astana iskoristila situaciju kako bi zabranila uvoz životinja, hrane i žitarica iz RF radi zaštite domaćeg tržišta i podrške vlastitim farmerima. Kazahstan naglašava da je zabrana privremena i da će biti revidirana. Ali ne treba sumnjati da će Astana iskoristiti složenu epizootsku situaciju u nekim ruskim regionima kako bi produžila ovu zabranu na maksimalno moguć period. U budućnosti to može značajno utjecati na konkurenciju između Kazahstana i Rusije na međunarodnom tržištu žitarica.

Jačanje britanskog utjecaja u Centralnoj Aziji

U isto vrijeme, Velika Britanija jača svoje prisustvo u Kazahstanu i drugim zemljama Centralne Azije. Počinju se osjećati rezultati prvog u historiji sastanka u Ašhabadu u formatu „C5+1“ ministara vanjskih poslova Turkmenistana, Kazahstana, Kirgistana, Tadžikistana, Uzbekistana i Velike Britanije. Tokom navedenog sastanka u glavnom gradu Turkmenistana, šefica britanske diplomatije Ivet Kuper, između ostalog, predložila je državama regiona da iskoriste mogućnosti Ujedinjenog Kraljevstva u oblastima finansija, tehnologija, regulatornih standarda i obrazovanja. Kao rezultat toga, britanske diplomate u Centralnoj Aziji rade na promociji britanskih ekonomskih projekata, kao i na obuci nastavnika i izradi obrazovnih programa. Već je održana čitava serija treninga za nastavnike iz Turkmenistana.

Obrazovanje kao alat geopolitičkog utjecaja

Velika Britanija kroz poslovne i obrazovne forume i programe, stipendije, sporazume između visokoškolskih ustanova i projekte Britanskog savjeta danas oblikuje u Turkmenistanu obrazovni sistem koji odgovara britanskim standardima i interesima. Zvanični London kroz obrazovni sistem postepeno priprema u Turkmenistanu i drugim zemljama Centralne Azije profesionalni kadar koji će u perspektivi omogućiti Velikoj Britaniji značajan utjecaj na politiku država regiona i postepeno potiskivanje Rusije iz njega.