Kada su trojica stanovnika kineske pokrajine Sichuan 2022. pitala vlasti zašto im oduzimaju zemlju i ruše kuće, dobili su kratak odgovor - riječ je o ‘državnoj tajni‘.

Kako sada pokazuje istraga CNN-a, ta ‘tajna‘ bila je dio velikog i skrivenog plana Kine za širenje nuklearnog programa. Više od tri godine kasnije, njihovo selo je sravnjeno sa zemljom, a na tom mjestu izgrađeni su objekti povezani s proizvodnjom nuklearnog oružja.

Satelitske snimke i analiza državnih dokumenata ukazuju na to da Kina provodi najopsežniju modernizaciju nuklearnog arsenala u posljednjih nekoliko desetljeća. Sve se to događa uoči najavljenog posjeta Donalda Trumpa Pekingu, gdje bi se moglo otvoriti pitanje ograničavanja kineskih nuklearnih ambicija, osobito nakon isteka sporazuma New START između SAD-a i Rusije.

Kina ima 600 nuklearnih bojevih glava

U središtu pozornosti nalazi se kompleks u okrugu Zitong, gdje je u samo nekoliko godina izgrađena golema kupolasta struktura uz rijeku Tongjiang. Objekt, veličine trinaest teniskih terena, okružen je višeslojnom zaštitom, sustavima za kontrolu zračenja i ventilacijom, što upućuje na rad s visokoradioaktivnim materijalima poput urana i plutonija.

Stručnjaci smatraju da je riječ o ključnom dijelu šire rekonstrukcije nuklearne infrastrukture. Kompleks je povezan s drugim bazama moderniziranim cestama i logističkim čvorištima, dok su sela u blizini uklonjena kako bi se oslobodio prostor za širenje.

Kineski nuklearni program nije nov, američke obavještajne službe još su 1970-ih procijenile da bi upravo ovakvi objekti mogli učiniti Kinu trećom nuklearnom silom. Danas ta procjena postaje stvarnost.

Prema podacima Pentagona, Kina raspolaže s više od 600 nuklearnih bojevih glava i najbrže povećava svoj arsenal, iako je još uvijek znatno iza SAD-a i Rusije.

Washington je ranije optužio Peking i za kršenje zabrane nuklearnih testiranja, što Kina odbacuje, tvrdeći da vodi isključivo obrambenu politiku i da se drži načela da neće prva upotrijebiti nuklearno oružje.

Zapad sve teže procjenjuje kapacitete Kine

Ipak, neobičan dizajn novih postrojenja i opseg gradnje sugeriraju da je riječ o dubokoj tehnološkoj transformaciji. Analitičari upozoravaju da Zapad sve teže procjenjuje stvarne kineske kapacitete, što povećava nesigurnost.

Dodatni pokazatelj modernizacije jest i golemo širenje istraživačkih instituta poznatih kao ‘Science City‘, svojevrsnog mozga kineskog nuklearnog programa, gdje su zbog gradnje srušene stotine zgrada.

Cijeli je proces ubrzan nakon što je predsjednik Xi Jinping 2021. pozvao vojni vrh da pojača strateško odvraćanje. Kina je u međuvremenu razvila i sustave ranog upozorenja koji omogućuju lansiranje projektila prije nego što neprijateljski udar pogodi cilj.

Jačanje nuklearnog arsenala ima i širi geopolitički cilj. U slučaju sukoba oko Tajvana, kineske nuklearne sposobnosti trebale bi djelovati kao odvraćanje Zapada, ali i kao sredstvo političkog pritiska.

Nova utrka u naoružavanju?

Stručnjaci upozoravaju da bi takav razvoj mogao potaknuti novu utrku u naoružanju, složeniju od one tijekom Hladnog rata, jer bi Kina bila treći ključni igrač.

Postoji i bojazan da bi SAD mogao precijeniti kineske kapacitete i time dodatno ubrzati vlastito naoružavanje.

- Nećemo reagirati na stvarnost, nego na vlastite strahove, a to je opasno, upozoravaju analitičari.

U takvom kontekstu Trumpov posjet Pekingu mogao bi biti posebno osjetljiv. Kina, osnažena infrastrukturom i čvrstom kontrolom vojske, nema puno razloga za ustupke.

Čak i u optimističnom scenariju, Peking bi mogao pristati tek na simboličan dijalog o sigurnosti, bez stvarnih ograničenja nuklearnog programa.