Demokratija "ubija" i narod Burkine Faso to mora "zaboraviti", rekao je vojni vladar zemlje u intervjuu emitiranom na državnoj televiziji.

Kapetan Ibrahim Traoré, koji je prije tri godine preuzeo vlast državnim udarom, sugerirao je da većina Afrikanaca ne želi demokratski sistem te da Burkina Faso ima svoj vlastiti, alternativni pristup, bez navođenja detalja.

Traoré je isprva obećao vratiti demokratsku vlast u zapadnoafričku zemlju do jula 2024., ali dva mjeseca prije tog roka, hunta je najavila da će produžiti svoju vladavinu za još pet godina.

U januarau su vlasti najavile zabranu svih političkih stranaka kao dio plana "obnove države".

U intervjuu u četvrtak navečer, Traoré je rekao: "Ljudi moraju zaboraviti na pitanje demokratije. Demokratija nije za nas.“

"Pogledajte Libiju, ovo nam je primjer blizak“, rekao je 38-godišnjak, koji sebe predstavlja kao revolucionarnog vođu koji se suprotstavlja zapadnom imperijalizmu.

Libijom je autokratski vladao pukovnik Muammar Gaddafi četiri desetljeća, koji je nadgledao brutalni režim, a istovremeno je Libijcima pružao subvencionirano stanovanje, besplatno obrazovanje i besplatnu zdravstvenu brigu.

Ubijen je tokom pobune potpomognute zapadnom vojnom intervencijom. Sjevernoafrička zemlja od tada nije održala izbore i podijeljena je između dvije suparničke administracije, zajedno s brojnim naoružanim grupama.

Iako je posljednjih godina došlo do niza vojnih preuzimanja vlasti, većina afričkih zemalja i dalje održava redovite izbore, čak i ako se neki kritiziraju zbog namještanja u korist aktuelnih zvaničnika. Dvojica vojnih vođe - u Gabonu i Gvineji - organizirali su izbore na kojima su na kraju i pobijedili.

Zašto državni udari ne znače kraj demokratije u Africi

Traoré se također osvrnuo na raspuštanje političkih stranaka, rekavši da ih smatra razdornima, opasnima i nekompatibilnima s revolucionarnom zaštitom.

"Istina je da je politika u Africi – ili barem ono što smo iskusili u Burkini – da je pravi političar neko ko utjelovljuje svaku manu: lažljivac, ulizica, laskavac“, rekao je.

Vođa hunte nije predložio alternativni sistem, ali je rekao: "Imamo vlastiti pristup. Ne pokušavamo čak ni kopirati nikoga drugog. Ovdje smo da potpuno promijenimo način na koji se stvari rade."

Naglasio je izgradnju novog sistema utemeljenog na suverenitetu, patriotizmu i revolucionarnoj mobilizaciji, s tradicionalnim vođama i strukturama na lokalnoj razini koje igraju centralnu ulogu.

U opširnom intervjuu naglasio je i važnost ekonomske i vojne samostalnosti, kao i napornog rada, rekavši da rad od šest ili osam sati dnevno neće omogućiti Burkini Faso da sustigne bogatije zemlje.

Traoré je tokom svoje vladavine suzbijao neslaganje, obračunavajući se s opozicijom, medijima i organizacijama civilnog društva. Njegova vlada je čak optužena za kažnjavanje kritičara slanjem na prve linije fronta rata protiv islamističkih militanata.

Unatoč tome, Traoré je stekao ogromnu podršku širom kontinenta zbog svoje panafričke vizije i kritike zapadnog utjecaja.

Burkina Faso, poput svojih susjeda Malija i Nigera predvođenih huntom, odmaknula se od saradnje sa zapadnim zemljama, posebno Francuskom, u borbi protiv islamističkih militanata, koji vode desetljeće dugu pobunu u regiji.

Sva trojica su se umjesto toga okrenula Rusiji za vojnu pomoć, ali nasilje se nastavlja nesmanjenom snagom.

U četvrtak je Human Rights Watch (HRW) objavio izvještaj u kojem se navodi da je u Burkini Faso ubijeno više od 1800 civila otkako je Traoré preuzeo vlast 2023. godine .

Publikacija pripisuje dvije trećine ubistava vojsci i savezničkim milicijama, a ostatak islamističkim militantima.