Suočen s prijetnjom američke kopnene operacije, Iran odgovara jačanjem odbrane oko svoje najveće naftne luke, prijeti napadima na širi raspon ciljeva u Perzijskom zaljevu i pokreće masovnu kampanju regrutacije koja podsjeća na rat s Irakom osamdesetih godina, piše Wall Street Journal.

Pripreme za kopneni rat

Ovi potezi uslijedili su nakon što je predsjednik Trump naredio slanje hiljada marinaca i zračno-desantnih snaga na Bliski istok. Iako nije izravno najavio slanje kopnenih snaga, ovo raspoređivanje daje SAD-u više mogućnosti za napade ili upade, što je potaknulo pripreme i val novih prijetnji iz Teherana. Analitičari i poznavatelji iranske vojne taktike smatraju da se zemlja priprema za žestoku borbu koja bi joj mogla pružiti priliku da nanese veće gubitke nego u srazu s nadmoćnim zračnim snagama SAD-a i Izraela.

Iran učvršćuje odbranu na otoku Kharg, ključnom naftnom terminalu i mogućem središtu bilo kakve kopnene operacije, izjavio je Ebrahim Azizi, šef parlamentarne Komisije za nacionalnu sigurnost. Nakon posjete otoku, Azizi je rekao da mjere uključuju jačanje sistema navođenih projektila, postavljanje mina duž obale i miniranje postrojenja.

Vojni analitičari vjeruju da su na mnogim otocima iskopani tuneli te da se Iran priprema braniti ih projektilima i drugim oružjem. Proiranske milicije u Iraku već su pokazale upotrebu FPV dronova, kojima Korpus čuvara islamske revolucije raspolaže u velikom broju, a koji predstavljaju ozbiljnu prijetnju američkim snagama.

Širenje sukoba kao sredstvo odvraćanja

Režim je signalizirao da će njegova odbrana uključivati i širenje sukoba na cijelu regiju kako bi dramatično podigao cijenu bilo kakvog napada. Teheran, koji je već uspješno zaustavio veći dio izvoza nafte iz Zaljeva te napadao postrojenja i zračne luke, poručio je susjedima da će, u slučaju napada na njegove otoke, proširiti ciljeve na naftne platforme na moru, rekli su iranski i arapski zvaničnici. Također je zaprijetio napadima na ključnu infrastrukturu poput elektrana i postrojenja za desalinizaciju.

"Iran namjerava svako američko iskrcavanje učiniti što skupljim i politički neodrživim", rekla je Sanam Vakil, direktorica programa za Bliski istok i Sjevernu Afriku u londonskom institutu Chatham House. "Očekujem da će Iran prvo pokušati izvesti masovne napade dronovima kako bi nanio što veću štetu, a zatim proširiti odmazdu na susjedne zemlje."

Vojna snaga i mogući scenariji

Prema procjenama, uključujući i one instituta New Lines u Washingtonu, Iran ima oko milion aktivnih i pričuvnih vojnika. Među njima je oko 190.000 visoko motiviranih boraca Korpusa čuvara islamske revolucije. Iako je veći dio vojske slabije obučen i opremljen zastarjelim oružjem, prednost im daju planinski teren i godine iskustva u asimetričnom ratovanju protiv Izraela i SAD-a putem regionalnih milicija.

Mornarica Revolucionarne garde, koja raspolaže stotinama malih i brzih brodova naoružanih projektilima, torpedima i minama, godinama ometa plovidbu u Perzijskom zaljevu, a 2016. je nakratko zarobila deset američkih mornara.

Analitičari kao moguće američke operacije razmatraju invaziju na otok Kharg kako bi se zauzeli iranski naftni izvori. Druge opcije uključuju zauzimanje iranskih otoka u Hormuškom moreuzu, poput Abu Muse na kojeg prava polažu i Ujedinjeni Arapski Emirati, ili napade specijalnih snaga radi zapljene obogaćenog uranija.

Otok Qeshm 

Chris Long, bivši oficir Britanske mornarice, očekuje da bi Iran lansirao balističke projektile i dronove s otoka Qeshm u Hormuškom moreuzu ili iz Bushehra, najbliže luke Khargu, no napadi bi mogli doći s bilo koje lokacije u Iranu. Gleb Irisov, bivši oficir ruskih zračnih snaga koji je sarađivao s iranskim snagama u Siriji, smatra da bi iranske trupe iz utvrđenih tunela napadale osvajače FPV dronovima i prijenosnim protivzračnim projektilima.

"Tu nema polovičnih rješenja", rekao je Irisov. "SAD bi morao iskrcati više od 100.000 vojnika duž cijele obale kako bi odbranio i osigurao te otoke i tjesnac. Svaki drugi pristup rezultirao bi golemim američkim gubicima."

Mobilizacija na domaćem terenu

Vlada zaoštrava situaciju i unutar zemlje. Stanovnici Isfahana izvijestili su o novim kontrolnim tačkama koje su postavile maskirane sigurnosne snage. Pokrenuta je i kampanja regrutacije pod nazivom "Janfada" (Žrtva) kojom se pozivaju dobrovoljci za borbu. Revolucionarna garda također regrutira i djecu od 12 godina za pomoćne poslove poput kuhanja, medicinske skrbi i rada na kontrolnim točkama.

Defa Press, medij povezan s iranskim Ministarstvom odbrane, objavio je regrutacijski plakat s nasmiješenim tinejdžerom i djevojkom s hidžabom, dok američka nevladina organizacija Aktivisti za ljudska prava u Iranu navodi da je primila izvještaje o djeci ubijenoj na kontrolnim tačkama.

"S obzirom na entuzijastičan odaziv našeg dragog naroda, odlučili smo stvoriti uvjete u kojima svako zainteresiran može preuzeti ulogu u odbrani domovine u skladu sa svojom stručnošću i sposobnostima", rekao je Rahim Nadali iz Revolucionarne garde.

Ujedinjeni protiv vanjskog neprijatelja

Teško je procijeniti koliko bi se Iranaca odazvalo pozivu na mobilizaciju, iako agencija Fars, bliska Gardi, navodi brojke od više miliona. Bez obzira na to, invazija bi vjerovatno izazvala snažan nacionalistički odgovor inače podijeljenog stanovništva.

"Ovo je partija pokera s visokim ulozima", rekao je Bob Harward, umirovljeni američki mornarički specijalac.

Azam Jangravi, aktivistica koja je pobjegla iz Irana nakon protesta protiv obaveznog nošenja hidžaba, kaže da je u početku podržavala zračne napade na iranske vođe. No, predomislila se nakon prijetnji o okupaciji iranskih otoka. "Teritorijalni integritet je crvena linija za većinu Iranaca, nezavisno o tome podržavaju li režim ili su protiv njega", poručila je.