Nakon serije preciznih napada na ključne naftne terminale na Baltičkom moru, ruski izvoz nafte potonuo je za 40%, ostavljajući Kremlj bez kritičnih prihoda za finansiranje rata.

Najnoviji izvještaji, koje predvodi Financial Times (FT), ukazuju na dramatičnu promjenu u dinamici rata. Ukrajinski dronovi dugog dometa uspjeli su prodrijeti duboko u rusku teritoriju, pogodivši terminale Primorsk i Ust-Luga. Rezultat je privremena paraliza najvažnijih izvoznih ruta na sjeveru Rusije.

Ključne brojke napada:

• Finansijski gubitak: Procjenjuje se na oko jednu milijardu dolara u samo jednoj sedmici.

• Pad izvoza: Protok nafte pao je sa prosječnih 4,1 milion na otprilike 2,3 miliona barela dnevno (bpd).

• Udar na infrastrukturu: Napadi su uzrokovali velike požare i prisilili operatere na hitno gašenje postrojenja radi sanacije štete.

Zašto su ove lokacije presudne?

Luke Primorsk i Ust-Luga čine okosnicu ruskog pomorskog izvoza nafte ka globalnim tržištima, prvenstveno Aziji. Preko njih prolazi više od 40% ukupne sirove nafte koju Rusija šalje morem. Onesposobljavanje ovih terminala ne znači samo gubitak trenutne zarade, već i logistički haos. Budući da su skladišni kapaciteti ograničeni, Rusija bi mogla biti primorana na smanjenje same proizvodnje na naftnim poljima jer naftu nema gdje da skladišti niti da je otprema.

Tehnološki zaokret i "domaći" dronovi

Ono što posebno brine ruske zvaničnike je činjenica da su ovi napadi izvedeni dronovima koji su preletjeli više od 1.000 kilometara. Prema vojnim analitičarima, Ukrajina je usavršila tehnologiju koja koristi inercijalnu navigaciju, što dronove čini otpornim na ruske sisteme elektronskog ometanja.