Rod Blagojević, bivši guverner američke savezne države Illinois i osuđenik za visoku korupciju, koji je od 14-godišnje kazne odslužio osam godina prije nego što ga je pomilovao predsjednik SAD-a Donald Trump, ovdašnjoj javnosti poznatiji kao plaćeni lobista Milorada Dodika i SNSD-a sve više preuzima i propagandnu ulogu, piše Raport.

Naime, u posljednjoj objavi na društvenoj mreži X, uz najavu dolaska Donalda Trumpa Jr. sina američkog predsjednika u Banju Luku, Blagojević je objavio kartu Bosne i Hercegovine na kojoj su entiteti označeni bojama. 

Federacija BiH plavom, a Republika Srpska crvenom. Međutim, problem nije u bojama, nego u poruci.

Brčko distrikt, koji po ustavu i međunarodnim odlukama ne pripada nijednom entitetu, na toj je karti označen kao dio Republike Srpske.

Takav prikaz teško se može svesti na puku grešku. U političkom kontekstu u kojem vlasti u Republici Srpskoj već godinama testiraju granice svojih nadležnosti u odnosu na državu BiH ovakvo 'precrtavanje' karte djeluje kao pokušaj normalizacije ideje koja nema uporište ni u ustavnom poretku ni u međunarodnom pravu. Upravo zato se nameće pitanje.

Radi li se o neznanju ili o svjesno plasiranoj poruci.

U neznanje je teško povjerovati kada je riječ o lobisti angažovanom da zastupa političke interese entiteta RS. Mnogo je izglednije da ovakvi Blagojevićevi potezi predstavljaju dio šire komunikacijske strategije, u kojoj se kroz lažne oznake na karti pokušava pomjeriti percepcija stvarnosti .

.U tom kontekstu, ova objava dobija dodatnu težinu ako se posmatra u vezi s političkim ambicijama vlasti u RS-u . Jer, ko se teritorijalni okvir države počne redefinisati makar i na nivou 'lobističkih grafika', postavlja se pitanje da li takvi narativi služe kao priprema za ozbiljnije političke zahtjeve?

Također, ako Blagojević 'prekraja' BiH na ovaj način po naredbi svojih nalogodavaca i ako iza toga stoje neke konkretne namjere to bi ih skupo moglo koštati.

Jer, status Brčko distrikta jedan je od najosjetljivijih elemenata ustavne arhitekture Bosne i Hercegovine, uspostavljen nakon Arbitražne odluke za Brčko kao posebne administrativne jedinice pod suverenitetom države, izvan direktne kontrole oba entiteta.

Upravo zbog takvog statusa, entiteti su obavezani da ne ugrožavaju njegovo funkcionisanje, niti da polažu bilo kakva ekskluzivna prava nad teritorijom distrikta. U političkoj i pravnoj praksi često se upozorava da bi svaki pokušaj svojatanja ili narušavanja statusa Brčkog mogao aktivirati mehanizme međunarodnog nadzora, pa čak i dovesti do preispitivanja postojećih teritorijalnih aranžmana. Zato se u javnom diskursu ova osjetljiva ravnoteža često sažima u jednostavnu, ali znakovitu poruku.

Ko pokuša prisvojiti Brčko, mogao bi dovesti u pitanje i vlastiti teritorijalni kontinuitet.

Za sada se granice pomjeraju na papiru, ali iskustvo Bosne i Hercegovine s 'mapama i kartama' pokazuje da takvi potezi rijetko ostaju bez političkih ambicija koje ih prate.